CKPIS predavanje: Hanna Stein o filmskom amaterizmu u jugoslavenskom socijalizmu

U organizaciji CKPIS-a gostujuće javno predavanje o jugoslavenskom amaterskom filmskom stvaralaštvu, pod naslovom Doing and Undoing Yugoslav Socialism with Amateur Film. Creative and Pragmatic Practices and Representations of Everyday Life in Yugoslav Ciné Club Productions of the 1960s and 1970s, održat će Hanna Stein, doktorandica na Sveučilištu u Grazu.

 

Predavanje će se održati u srijedu, 8. svibnja 2024., u 18.30 sati u Dvorani Slavka Zlatića, u prizemlju Filozofskog fakulteta u Puli, Matetića Ronjgova 1.

Organizirano amatersko filmsko stvaralaštvo bilo je vrlo proširen fenomen u Jugoslaviji poslije Drugog svjetskog rata. Kao i druga područja amaterizma, bilo je institucionalizirano kao sredstvo jugoslavenske kulturne politike, tehničke kulture, samoupravljanja i međunarodne prepoznatljivosti. U takvom institucijskom okviru kinoamaterizam je oblikovan kao politički korisna djelatnost. Istodobno je filmsko stvaralaštvo postalo sredstvo političke, kulturne i društvene participacije i izražavanja, a stvaratelji su filmski amaterizam prikazivali korisnim radi vlastitih ciljeva i interesa. Predavanje će obraditi rastući raskorak između različitoga poimanja korisnog filmskog stvaralaštva prikazujući tematske trope iz 1960-ih i 1970-ih koji predstavljaju brze društveno-političke mijene i dvoznačnosti jugoslavenskog socijalizma i moderniteta.

 

Hanna Stein je doktorandica zaposlena na Odjelu za povijest i antropologiju jugoistočne Europe pri Sveučilištu u Grazu. Njezini istraživački interesi uključuju povijest svakodnevice u socijalizmu, kulturnu i rodnu povijest, amatersko stvaralaštvo iz perspektive medijskih studija i vizualne kulture s fokusom na socijalističku Jugoslaviju i jugoistočnu Europu. Njezina doktorska disertacija temelji se na istraživanju organiziranih amaterskih filmskih praksi i produkcije u Jugoslaviji tijekom dugih šezdesetih.

 

Izvor:

https://www.unipu.hr/ckpis/dogadanja

Propagandni animirani film za djecu

Ovoga petka, 3. svibnja s početkom u 21 u Pulskoj filmskoj tvornici u sklopu Filmskog kluba mladih besplatna je projekcija pet kontroverznih animiranih filmova. Riječ je o sjevernokorejskim, jugoslavenskim, američkim i sovjetskim političko-propagandnim radovima namijenjenih prije svega djeci.

Gosti večeri su Stipe Burazer i Karlo Jovanović, članovi udruge studenata povijesti ISHA Zadar koji će prije projekcije putem videopoziva održati kratko uvodno predavanje Dječja propaganda na filmu.

 

Istoimeno predavanje održali su i na netom završenim XVII. Danima povijesti u Zadru gdje se okupila međunarodna grupa studenata oko teme Povijest a filmskoj traci.

 

 

 

Program

 

Vjeverica i jež: Lekcija za vjevericu

animirani film, Sjeverna Koreja, 1977., 20 minuta

Vjeverice, ježevi i patke stanovnici su idiličnog Cvjetnog brda kojeg stalno žele napasti i uništiti vanjski neprijatelji. Ostali likovi su prijateljski, ali nepouzdani medvjed (Sovjetska Rusija), dok su antagonisti lasice (Japan), miševi (Južna Koreja) i vukovi (Sjedinjene Američke Države). Serija učvršćuje sjevernokorejsku filozofiju juche – pouzdanje u sebe.

Režija: Kim Jun-Ok 

 

 

Milijunaš

animirani film, SSSR, 1963., 11 minuta

Pas naslijedi bogatstvo i postane utjecajan kapitalistički snob u ljudskom svijetu.

Režija: Vitold Bordzilovskiy i Jurij Prytkov

 

 

The Ducktators

animirani film, SAD, 1942., 8 minuta

Par pataka na farmi željno iščekuje da se njihovo pače izleže iz jajeta jedinstvene crne boje. Na njihovo iznenađenje, pojavljuje se bijelo pače s brkovima poput četkice za zube. Ubrzo  počne drži agresivne govore drugim patkama i guskama, a njegov jedini saveznik bio je veliki gusak s napuljskim naglaskom.

 

 

Tokio Jokio

animirani film, SAD, 1943., 8 minuta

Film se pretvara da je filmski žurnal iz japanske kinematografije koju su snimile američke trupe tijekom Drugog svjetskog rata . Svaki segment sadrži zasebnu priču koja navodno hvali japanski život i ratne napore. U stvarnosti, svaki segment sadrži često rasistički satirični sadržaj koji Japance i njihove saveznike iz Osovine prikazuje kao nesposobne, jadne, samodestruktivne promašaje…

 

 

Veliki miting

animirani film, Jugoslavija, 1951., 29 minuta

Satirički prikazujući odnos SSSR-a prema Jugoslaviji, film govori o reporteru kojeg urednik staljinističkog lista u Bukureštu šalje u Albaniju na veliki antijugoslavenski miting. Vremenske prilike skrenu reporterov avion iznad Jugoslavije. Umjesto očekivane propasti zemlje koja je napustila politiku Sovjetskog saveza, reporter svjedoči o napretku zemlje. Po povratku u Bukurešt, reporterov izvještaj o viđenom toliko razbjesni njegova urednika da ga pošalje u zatvor.

Prvi domaći umjetnički crtani film kojim je počela kontinuirana profesionalna proizvodnja u Hrvatskoj, odnosno Jugoslaviji.

Režija: Walter Neugebauer

 

__

 

Karlo Jovanović rođen je 19. prosinca 2003. godine u Mostaru. U rodnom gradu završava osnovno i srednje obrazovanje s odličnim uspjehom u Osnovnoj školi Ivana Gundulića i Gimnaziji Mostar. Za vrijeme školovanja u Gimnaziji Mostar, svojevremeno biva predsjednikom Vijeća učenika Gimnazije Mostar, te jednim od inicijatora pokretanja učeničkog podcasta, Podcasta Gymnasium. Po završenoj srednjoj školi odlazi u Zadar, gdje 2023. na Sveučilištu u Zadru upisuje Povijest & Ruski jezik i književnost.

 

Stipe Burazer rođen je 10. siječnja 2003. godine u Šibeniku. U rodnom gradu završava osnovnu školu u Osnovnoj školi Vidici, te srednju školu Gimnaziju Antuna Vrančića. Od najranijih dana pokazuje interes za povijest, stoga sudjeluje u svim natjecanjima iz povijesti na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini, a od toga dva puta ostvaruje visoki uspjeh na državnoj razini  natjecanja. Nakon završetka srednje škole odlazi u Zadar, gdje 2021. godine na Sveučilištu u Zadru upisuje dvopredmetni studij Povijest i Arheologija.

 

Program je realiziran u suradnji s Međunarodnom udrugom studenata povijesti ISHA – Zadar

Klub Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Grad Pula, Hrvatski audiovizualni centar i Zaklada Kultura nova.

 

 

 

 

Istarski glazbeni dokumentarci – Veja i Tamara Obrovac

Ovoga petka, 26. travnja s početkom u 21 u Pulskoj filmskoj tvornici u sklopu Filmskog kluba mladih besplatna je  projekcija dva kratka dokumentarna filma o legendama istarske glazbene scene: etno jazz skladateljici i pjevačici Tamari Obrovac te etnosastavu Veja koji specifičnu istarsku tradicijsku glazbu izvode na sebi svojstven moderan način.

 

Prije projekcije filmove će najaviti, a poslije projekcije će s publikom razgovarati o razlikama između portretnog i glazbenog dokumentarnog filmu te potrebi za vječnoj potrebi za dokumentiranjem zavičajne kulture i baštine mladi pulski kinoklubaši i muzičari Antonio Juričić i Tin Rakijaš.

 

Program

 

Ines Pletikos: Predi, predi šci moja

dokumentarni, 2005., 27 minuta

Jedna od najpoznatijih hrvatskih etno jazz skladateljica i pjevačica Tamara Obrovac u filmu se druži s ocem slikarom Ivanom Obrovcem te govori o djetinjstvu, mladosti, odnosu s muzikom, transu nastupa i vježbanju flaute te o Istri kao vječnoj inspiraciji.

 

 

Neven Mihael Dianežević: Veja

dokumentarni, 2017., 33 minute

Zovu ga “Jimmy Hendrix na mrtvoj kozi” jer je virtuoz na mihu! Živciraju ga klišeji da etnoglazbenici moraju svirati u šumi i jesti organski uzgojenu hranu, svjestan je da istarski melos nije ugodan svakom uhu, živi u Belgiji i u Hrvatskoj i pjevač je koji nastupa bos i pjeva žmireći! On je Goran Farkaš, etnomuzikolog i multiinstrumentalist koji s još četvoricom zaljubljenika u tradicijsku glazbu Istre – Markom Pernićem, Sašom Farkašem, Ljubanom Rajićem i Sebastijanom Demarkom – čini “Veju”, etnobend iz Pazina za koji Dario Marušić kaže kako im se ne može dogoditi da ih se nakon slušanja zaboravi!

 

__

 

Program je realiziran unutar projekta Filmskog kluba mladih FeKaeM te u suradnji s Festivalom dokumentarnog rock filma DORF.

__

 

Program Kluba Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Grad Pula, Hrvatski audiovizualni centar, Istarska županija i Zaklada Kultura nova.

 

Razmišljanja mladih i film Futura

Ovog četvrtka, 18. travnja u 21 sat u Pulskoj filmskoj tvornici u sklopu Filmskog kluba mladih besplatna je projekcija filma Futura u kojem autorski trio uglednih talijanskih redatelja poduzima kolektivno istraživanje duž Apeninskog poluotoka i kroz otvorene razgovore s mladima donose njihove vizije budućnosti.

 

Prije projekcije film će najaviti pulski umjetnik i kulturolog Igor Zenzerović, a poslije projekcije moderirat će razgovor o filmu s publikom i gošćom večeri Katharinom Mikulić, projektnom voditeljicom pulske udruge mladih ZUM.

Redatelji Pietro Marcello, Francesco Munzi i Alice Rohrwacher kroz seriju intervjua s mladima donose njihova očekivanja, strahove, snove i prepreke koje moraju prevladati da bi ih ostvarili.

 

Uz današnje političke i socioekonomske podjele, pretjerano oslanjanje na tehnologiju i globalnu klimatsku krizu, film implicira pitanje: postoji li uopće budućnost za nas? No, inteligencija, izražajnost i dalekovidnost ovih tinejdžera budi nadu u moguće bolje sutra.

 

 

Ovaj film će se izučavati u budućnosti u potrazi za tragovima o onome što se događalo u današnje vrijeme… Nitko od nas ne zna što budućnost nosi, ali film poput ovoga je podsjetnik da bi nam trebalo biti stalo.

– The New York Times

 

 

Pietro Marcello, Francesco Munzi i Alice Rohrwacher: Futura

dokumentarni, Italija, 2021., 108 minuta

 

Montažerka: Aline Hervé

Direktor fotografije: Ilyà Sapeha

Prva asistentica redatelja: Tiziana Poli

Doprinos priči: Stefano Laffi

Izvršni producent: Alessio Lazzareschi

Generalni direktor: Giulia Moretti

Koordinatorica produkcije: Lucia Santarelli

Druga asistentica redatelja: Maria Giménez Cavallo

Korekcija boje: Andrea Maguolo

Montažerka zvuka: Marta Billingsley

Produkcija: Avventurosa u koprodukciji s kinom Rai

Originalna glazba: Marco Messina i Sacha Ricci

 

 

Program je realiziran unutar projekta Filmskog kluba mladih FeKaeM.

__

 

Program Kluba Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Grad Pula, Hrvatski audiovizualni centar, Istarska županija i Zaklada Kultura nova.