Pulska filmska tvornica

Ovog četvrtka, 17. studenog s početkom u 20 sati u Klubu Pulske filmske tvornice  predstavljamo intermedijalnog umjetnika, filmskog i kazališnog redatelja i glumaca te društvenog aktiviste Borisa Bakala. Specijalni gost večeri je i Stanko Juzbašić, kompozitor i koo-dramaturg većine režijskih ostvarenja Borisa Bakala.

Sljedba štovatelja banaka, Zagreb, 1996.

Pogledat ćemo odabir radova osebujnog kazališnog i filmskog stvaranja Borisa Bakala, a razgovor s autorom o početcima i nastavcima stvaranja, odnosa videa, filma i kazališta kao i o autorskom kolektivnom stvaranju te stvaralačkim porivima vodit će kulturolog i pulski performer Igor Zenzerović.

Program

Boris Bakal: Stolpnik ili svetac na stupu, 1985.

Autor manifestno objavljuje svoje izmještanje, uz zorno predočavanje njegovih različitih aspekata. U prostornom smislu, autor napušta tradicionalni okvir scene-kutije ili galerije, i javni događaj izravno useljuje u najprivatniji od svih prostora – vlastiti stan.

Boris Bakal: 22 prizor smrti, 1986.

Problematiziranje muško-ženskih odnosa na fonu mixa značajnih događaja, scena, ikona prošlog stoljeća.

Boris Bakal i Stanko Juzbašić: Bijeli šum’ kao da,1988.

Nizovi naiz­gled nepovezanih slika – začudne mješavine ritualnog, patetičnog, ironičnog, intimnog i angažiranog – čine prvi dio projekta.  Ulaskom u Hamletmaschine Heinera Müllera – još jednom ikonom 20. stoljeća – slike prvog dijela retroaktivno se slažu u viziju epohe u kojoj tragičnost Hamlet-kompleksa proizlazi iz potpune i ogoljene automatizacije.

Boris Bakal, Stanko Juzbašić, Darko Fritz, Ivan Marušić i Goran Premec: Katedrala

Katedrala je računalno posredovano interaktivno djelo ostvareno kroz šest izvedbi tijekom veljače 1988. u Galeriji proširenih medija u Zagrebu, te u produkciji i izravnom prijenosu Radija 101, Zagreb. Djelo je, oslanjajući se na tradiciju medijske umjetnosti 20. stoljeća, unijelo novine u formalnom i tehnološkom pogledu, i kao takvo jedno je od prvih interaktivnih računalno generiranih prostora u svijetu.

Boris Bakal i Stanko Juzbašić: Bossa Nova, 1991.

Projekt visokokultivirane vizualnosti sa središnjom temom povijesti muškog Svijeta. Kritika apolonskog koncepta uz reference na Ep o Gilgamešu

Orchestra Stolpnik: B.E.N.E. ili Ogledalo razlike, 1996.

Modularni princip igre s pravilima: početak, kraj i osnovna situacija su fiksirani, dok je sve ostalo podložno improvizaciji. Sedam izvođača barata sa nekoliko stotina mogućih elemenata-situacija-tekstova; ‘vodeći’ ubacuje novi element u igru na koji drugi trebaju odgovoriti iz svojeg raspoloživog arsenala, dok nova osoba ne preuzme ulogu ‘vodećeg’.

Bacači sjenki: $v€ j€ u novcu, 2021.

“Čovjek bez novca je slika smrti” kaže stara latinska poslovica, a na temelju te ideje davne 1994. osnovana je u Zagrebu i poznata sekta Sljedba štovatelja banaka koja je tijekom 90-tih pohodila mnoge hrvatske banke u iskazivanju svoje vjere. Dvije tisuće i nešto godina nakon te poslovice te dva i pol desetljeća po osnivanju spomenute sekte, nismo se puno maknuli od tih osnovnih ideja o novcu. Još uvijek nam je on najmiliji i najstrašniji.

—

Boris Bakal je kreativni producent, kazališni i filmski redatelj, glumac, intermedijalni umjetnik, društveni i kulturni aktivist, interdisciplinarni javni povjesničar, kustos i pedagog te voditelj međunarodne umjetničke platforme Bacači sjenki. Tijekom više od četrdeset godina karijere stvara različite projekte koji su predstavili i/ili producirali festivali i manifestacije u više od 20 zemalja diljem svijeta. Od 2001. godine vodi udrugu Bacači Sjenki, međunarodnu umjetničku platformu koja je dobila brojna priznanja i nagrade u Hrvatskoj i inozemstvu, a 2011. godine osniva filmsku školu za djecu i mlade Frooom!, čiji se funkcionalni program filmskog medijskog i informatičkog opismenjavanja provodi u 11 gradova Hrvatske. Dobitnik je nagrade ArtsLink te član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Udruženja Hrvatskih arhitekata (UHA), član ACHS (svjetskog udruženj za kritičko promišljanje baštine), član EEPAP-a (Istočno europske platforme za izvedbene umjetnosti) te CAA (američkog udruženja likovnih kritičara i umjetnika).

Stanko Juzbašić po završenom studiju elektrotehnike i portugalskog jezika i književnosti diplomira na Sveučilištu u Zagrebu 1983. Kao stipendist Fulbrightove zaklade izučava algoritamsku kompoziciju na Columbia University Department of Music u New Yorku 1996.–97. Kao samostalni umjetnik skladao je za više od 70 scenskih, koncertnih i muzejsko galerijskih uprizorenja/izvedbi/postava u priznatim prostorima Hrvatske i Europe. Napisao je više programa slobodnog glazbeno edukacijskog softvera, u uporabi na nekoliko sveučilišta u SAD. Surađuje na projektima očuvanja hrvatske glazbene baštine 20. stoljeća. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika

—

Program Kluba Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Grad Pula, Hrvatski audiovizualni centar i Zaklada Kultura nova.

Bacači sjenki i Pulska filmska tvornica pozivaju sve zainteresirane građane te umjetnike i profesionalce iz Pule i okolice na interdisciplinarnu radionicu i produkciju urbanog hiperteksta Zidne novine koja će održati od 15. do 17. studenog u Klubu Pulske filmske tvornice.

Cilj radionice je istražiti dio pulske materijalne i nematerijalne urbane baštine, povijesne i društvene dinamike, kontraste i kontekste te povezati s gradskim arhitektonskim i graditeljskim naslijeđem, danas i nekad. Na osnovu toga polaznici će napraviti Zidne novine – urbanu instalaciju koja će rezultate našeg istraživanja izložiti ostalim građanima Pule u javnom i dijeljenom prostoru grada.

Trodnevna radionica osluškivanja grada i istraživanja njegove višeslojnosti održavat će svaki dan u periodu od 17.30 do 20.30, a voditelji su izvedbeni umjetnik, aktivist i producent Boris Bakal te montažer i filmski pedagog Marko Zdravković-Kunac.

Prijave za petnaest polaznika radionice Zidne novine Pula otvorene su do 12 sati ovog utorka 15. studenog 2022. godine, a prijavnica se nalazi na ovoj poveznici: bit.ly/ZidnenovinePula

__

Ostale informacije možete saznati na otvaranju izložbe Zidne Novine: Neispričani Zagreb 2006-2016 ovog ponedjeljka, 14. studenog u 17 sati u Dnevnom boravku DC Rojc.

—

Boris Bakal je kreativni producent, kazališni i filmski redatelj, glumac, intermedijalni umjetnik, društveni i kulturni aktivist, interdisciplinarni javni povjesničar, kustos i pedagog te voditelj međunarodne umjetničke platforme Bacači sjenki. Tijekom više od četrdeset godina karijere stvara različite projekte koji su predstavili i/ili producirali festivali i manifestacije u više od 20 zemalja diljem svijeta. Od 2001. godine vodi udrugu Bacači Sjenki, međunarodnu umjetničku platformu koja je dobila brojna priznanja i nagrade u Hrvatskoj i inozemstvu, a 2011. godine osniva filmsku školu za djecu i mlade Frooom!, čiji se funkcionalni program filmskog medijskog i informatičkog opismenjavanja provodi u 11 gradova Hrvatske.

Dobitnik je nagrade ArtsLink te član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Udruženja Hrvatskih arhitekata (UHA), član ACHS (svjetskog udruženja za kritičko promišljanje baštine), član EEPAP-a (Istočno europske platforme za izvedbene umjetnosti) te CAA (američkog udruženja likovnih kritičara i umjetnika).

Marko Zdravković – Kunac tijekom gimnazijskih dana stvara i uči u KIT GRM-u (Kreativno istraživački tim Gradske radionice mladih). Osnivač je ritualnog teatra Menerik, a na MKFM-u završava više radionica dramskog i kreativnog pisanja. Studirao je filozofiju i kulturu religija pri Filozofskom fakultetu družbe Isusove u Zagrebu, ali krajem 90-ih postaje koordinator i voditelj programa Autonomne tvornice kulture (ATTACK), te suosnivač Festivala Alternativnog Kazališnog Izričaja (FAKI) 1998. godine. Nešto kasnije, 1999. godine zajedno s grupom mladih filmaša i aktivista osniva Fade in (Fantastično dobru instituciju). Kao producent i novinar Fade in-a realizirao je preko 150 angažiranih reportaža za HRT te brojne druge projekte.

Tijekom sljedećih godina realizira brojne kazališne i filmske projekte te radi kao profesionalni montažer u raznim studijima i na lokalnim i državnim televizijama. Godine 2004. pokreće Pulsku filmsku tvornicu s ciljem poticanja razvitka filmske kulture, produkcije filmova te sustavne edukacije filmskih autora. Producent je četiri sezone TV emisije o građanskom odgoju i medijskoj pismenosti Medionauti (2016.-2019.) te dvije serije autorskih kratkih dokumentarnih filmova Istarske štorije (2017.-2021.). Unutar PFT-a vodio je više od 20 radionica i producirao preko stotinjak filmova.

—

Program Zidne novine se provode Bacači sjenki kroz platformu Clubture uz partnerske organizacije partnerske organizacije Društveni Centar Rojc  (Pula), Pulska filmska tvornica (Pula), Udruga Kultura i edukacija – UKE (Lovinac) i ARLA – Udruga za promicanje urbane kulture (Đakovo).

Program Zidne novine financijski podržava Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Zaklada Kultura nova, Grad Zagreb i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva kroz njihov program ‘Centri znanja za društveni razvoj’.

—

Program Kluba Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Grad Pula, Hrvatski audiovizualni centar i Zaklada Kultura nova.

Pozivamo sve zainteresirane da se prijave na besplatnu interdisciplinarnu radionicu udruge Bacači Sjenki pod nazivom Šapat zidova koja će se održati od 15. do 17. studenog u Klubu Pulske filmske tvornice.

Polaznici – od 8. do 13. godina –  kroz prizmu različitih profesija ( arhitektura, povijest umjetnosti, sociologija, film, novinarstvo..) naučit će promatrati svoj urbani prostor iz više motrišta, kako istražiti vidljive i nevidljive koreografije prostora i sam grad u kojem žive te prikupiti njihova audiovizualna obilježja. Polaznici u ovoj radionici uče promatrati svijet oko sebe, a i razumjeti grad i njegove prostore kao zajednički resurs svih građana.

Cilj radionice je pronjuškati i zabilježiti tragove gradske materijalne i nematerijalne urbane baštine, otkriti njezine povijesne i društvene dinamike i konotacije te povezati s konkretnim gradskim arhitektonskim i graditeljskim naslijeđem. Na osnovu toga polaznici će osmisliti mikro hipertekstualnu turu po dijelu Pule te na nju povesti svoje roditelje, prijatelje i ostale zainteresirane sugrađane.

Trodnevna radionica osluškivanja grada i istraživanja njegove višeslojnosti održavat će svaki dan u periodu od 14 do 16.30 sati, a voditelji su Boris Bakal ispred zagrebačke udruge Bacači sjenki te pulski kulturolog i umjetnik Igor Zenzerović.  

Za prijavu molimo ispunite ovaj obrazac:  https://forms.gle/nDmC337fJsa2FQgE7

—

Boris Bakal je kreativni producent, kazališni i filmski redatelj, glumac, intermedijalni umjetnik, društveni i kulturni aktivist, interdisciplinarni javni povjesničar, kustos i pedagog te voditelj međunarodne umjetničke platforme Bacači sjenki. Tijekom više od četrdeset godina karijere stvara različite projekte koji su predstavili i/ili producirali festivali i manifestacije u više od 20 zemalja diljem svijeta. Od 2001. godine vodi udrugu Bacači Sjenki, međunarodnu umjetničku platformu koja je dobila brojna priznanja i nagrade u Hrvatskoj i inozemstvu, a 2011. godine osniva filmsku školu za djecu i mlade Frooom!

Igor Zenzerović je kulturolog, izvedbeni umjetnik i predavač na mnogobrojnim kreativnim radionicama za sve uzraste i potrebe, s posebnim fokusom na mlade. Osnivač je i multimedijalnog i književnog foruma “Predvečer Poetike” koji provodi već četiri godine, za vrijeme lockdowna pokreće Digitalnu filmsku karantenu u Pulskoj filmskoj tvornici, autor je više kratkih zapaženih filmova, a sa svojim performansima nastupao je u brojnim gradovima poput Zagreba, Beograda, Amsterdama… Trenutno radi u udruzi ZUM gdje se bavi problemima mladih i zajedno s njima radi na rješavanju istih.

—

Program Šapat zidova financijski podržava Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

—

Program Kluba Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Grad Pula, Hrvatski audiovizualni centar i Zaklada Kultura nova.

Ovog četvrtka, 10. studenog u 20 sati u Klubu Pulske filmske tvornice projekcija je politički senzibilizirane romantične krimi drame Ludi Pierrot nedavno preminulog kultnog filmskog redatelja Jean-Luc Godarda.

Jean-Luc Godard savršen je primjer filmskog autora, najradikalniji redatelj francuskog novog vala i s ovim filmom će početi proces redefiniranja umjetnosti i filozofije filma. Ludi Pierrot sveobuhvatna je mješavina filmskih tehnika naracije i redateljskih postupaka, visoke umjetnosti i popularne kulture nastao kao niskobudžetni hommage američkom gangsterskom filmu. Vrlo je brzo stekao reputaciju jednog od najvažnijih filmova svjetske kinematografije.

Sam pak film bio je najava kraja Novog vala i Godardovog iskoraka u fazu skupina Dziga Vertov s filmovima u kojima je radikalizirao svoje političke stavove i angažman te kritiku tzv. zapadnog svijeta, naravno, filmskim sredstvima.

Jean-Luc Godard: Ludi Pierrot

Igrani film, Francuska, 1965., 110 min

Ferdinand (Jean-Paul Belmondo) nesretno je oženjen, a nedavno je i dobio otkaz u televizijskoj kući u kojoj je bio zaposlen. Nakon posjete besmislenoj pariškoj zabavi ispunjenoj ispraznim pretencioznim diskusijama, odluči pobjeći s bivšom djevojkom Marianne (Anna Karina) na sam 14. srpnja, obljetnicu Francuske revolucije, ostavljajući iza sebe suprugu, djecu i buržoaski način života.

Slijedeći Marianne u njezin stan, gdje pronađu leš muškarca, Ferdinand, kojeg Marianne zove Pierrot („tužan klaun“), shvati da su njoj na tragu agenti OAS-a, tajne desničarske organizacije koja se bori protiv oslobođenja Alžira od francuske kolonijalne vlasti. Ferdinand i Marianne automobilom krenu prema jugu, put Sredozemnog mora…

Asistenti režije: Jean-Pierre Léaud, Philippe Fourastié

Scenarij: Jean-Luc Godard, prema romanu Obsession Lionela Whitea

Direktor fotografije: Raoul Coutard

Montaža: Agnès Guillemot

Zvuk: René Levert

Izvorna glazba: Antoine Duhamel; stihovi i glazba Serge Rezvani

Uloge: Jean-Paul Belmondo (Pierrot), Anna Karina (Marianne), Graziella Galvani (Maria), Jean-Pierre Léaud, Hans Meyer, László Szabó

—

Program je realiziran u suradnji s Europskom filmskom edukativnom platformom CinEd 2.0.

—

Program Kluba Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Grad Pula, Hrvatski audiovizualni centar i Zaklada Kultura nova.