“Duboko crveno” Daria Argenta

profondo-rosso3

Talijanski giallo “Duboko crveno” (1975) Daria Argenta – film koji obilježava redateljev prijelaz iz faze trilera u fazu horrora – prikazat ćemo u Klubu Pulske filmske tvornice ovoga četvrtka, 09. travnja, s početkom u 20 sati. Uvodničarka i moderatorica naknadne diskusije bit će Ivana-Nataša Turković, a ulaz na program je slobodan.

 

Priču o glazbeniku koji svjedoči ubojstvu poznate vidovnjakinje i potom s energičnom reporterkom traži višestrukog ubojicu s crnim kožnim rukavicama Argento je napisao zajedno s Bernardinom Zapponijem. Film je postigao međunarodni komercijalni uspjeh, a i kritika ga je pozdravila. Za istaknuti su zastrašujući specijalni efekti – među kojima je nekoliko mehaničkih glava i dijelova tijela – Carla Rambaldija, prvenstveno poznatog kao oca Spielbergovog E.T.-ja koji mu je 1983. donio Oscara. Uz njih, značajnu ulogu ima i glazba Goblina, talijanskog rock progressive benda kojega je redatelj otkrio nakon razlaza s jazz pijanistom Giorgiom Gaslinijem, njegovim prvim odabirom. Argento je bio razočaran Gaslinijevim kompozicijama te ga je isprva pokušao (bezuspješno) zamijeniti Pink Floydom. Naposljetku je nabasao na Gobline s kojima je surađivao i na nekoliko drugih filmova.

 

“Duboko crveno“ je pretežno snimljeno u Torinu. Argento je grad odabrao zbog toga što je u to vrijeme ondje bilo više satanista negoli u ikojem drugom europskom gradu izuzev Lyona. Zapponi je kazao da su nadahnuće za scene ubojstva Argento i on crpili iz bolnih ozljeda koje publika može “osjetiti”. Ne poznaju svi bol prostrijelne rane, pojasnio je, ali se većina bar jedanput u životu slučajno udarila u neki komad namještaja ili opekla vrelom vodom.

 

Iako u talijanskoj produkciji film je snimljen na Engleskom jeziku i tek je naknadno sinkroniziran na Talijanski.

 

 

DARIO ARGENTO: DUBOKO CRVENO (Profondo Rosso), triler/horror, 1975, 126’, Italija

Producenti: Claudio Argento, Salvatore Argento

Scenaristi: Dario Argento, Bernardino Zapponi

Glume: Macha Meril, David Hemmings, Daria Nicolodi, Gabriele Lavia, Giuliana Calandra, Glauco Mauri, Clara Calamai, Piero Mazzinghi

Glazba: Goblin, Giorgio Gaslini

Snimatelj: Luigi Kuveiller

Montaža: Franco Fraticelli

Bijele večeri s Borisom Vincekom – „Kratki rezovi“

Short Cuts

Književno-filmske Bijele večeri Kluba Pulske filmske tvornice vraćaju se 02. travnja, a na programu su hvaljeni „Kratki rezovi“ majstora Roberta Altmana iz 1993. godine. Film je snimljen po kratkim pričama jednog od najpriznatijih američkih spisatelja i majstora kratke forme Raymonda Carvera. Besplatna projekcija počet će po ljetnom radnom vremenu Kluba PFT-a, odnosno u 20 sati.

 

Prije Altmanovog filma „Kratki rezovi“ nisu postojali kao zbirka priča, već je ona objavljena usporedo s izlaskom filma, dakle pet godina nakon Carverove smrti. Predgovor potpisuje sam redatelj koji u njemu objašnjava što ga je ponukalo na preslikavanje priča na veliko platno. U knjizi ih ima devet (i jedna pjesma), a prethodno su već bile objavljene u drugim zbirkama. Carver je jednom prilikom izjavio da najviše uživa u pisanju kratkih priča i pjesama jer ga privlače „kratkoća i intenzitet“. Njegovi su junaci u većini slučajeva pripadnici niže srednje klase, a radnje u koje ih ubacuje uglavnom govore o gubitku, melankoliji i čežnji za boljim životom. Upravo po intenzitetu i neopisivoj lakoći kojom ocrtava živote običnih ljudi Carver se ističe među suvremenicima te je s pravom postavljen na pijedestal ujedno zaslužen oživljavanjem kratke forme koja je u to vrijeme bila na samrti.

 

Altmanova filmska adaptacija magistralan je kolaž u kojem se na suptilne načine isprepliću životi koliko običnih toliko i neobičnih ljudi u Los Angelesu. Gotovo pa dokumentaran pristup filmskoj radnji čini od „Kratkih rezova“ remek djelo ležernosti u kojemu glavne uloge zapravo imaju slučajnost i sreća. Većinu priča pokreću smrt ili nevjera, dok bojazan od velikog potresa koji će ovu Sodomu i Gomoru poravnati sa zemljom simbolizira „uravnilovku“ pred kojom su svi ljudi isti…

 

Bijele večeri program je Kluba PFT-a kojeg vodi novinar Boris Vincek i koji iz mjeseca u mjesec dovodi ekranizacije popularnih (i manje poznatih) romana i kratkih priča, a strukturiran je poput kluba čitatelja. Projekcijama prethodi kratak uvod u film i roman, dok je nakon gledanja na rasporedu diskusija s publikom. Koncept Bijelih večeri pretpostavlja da su gledatelji unaprijed pročitali knjigu kako bi diskusija o adaptaciji i prijelazu priče sa stranice na ekran bila zanimljivija i potpunija.

 

 

OSNOVNE INFORMACIJE:

 

Knjiga:

Raymond Carver: „Kratki rezovi“ (VBZ, 2005., 139 str.) – dostupna u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula u pet (5) primjeraka.

 

Film:

„Short Cuts“ (1993., 187′)

Režija: Robert Altman

Glavne uloge: Matthew Modine, Julianne Moore, Jennifer Jason Leigh, Robert Downey Jr., Chris Penn, Jack Lemmon, Frances McDormand, Andie MacDowell, Lily Tomlin i Tom Waits.

Lenićeva lista: “Grizzly Man” W. Herzoga

Grizzly-Man

Nakon Reggiovog “Koyaanisqatsija” i Babajinog “Dobrog jutra” Lenićeva lista donosi nam u Klub Pulske filmske tvornice ovoga četvrtka, 26. ožujka, dokumentarni film Wernera Herzoga “Grizzly Man” (2005). Klubodromska večer pod palicom filmskog autora i kritičara Elvisa Lenića počet će u 19 sati, a ulaz je slobodan.

 

U “Grizzly Manu” njemački se redatelj pozabavio kronikom života i smrti Timothyja Treadwella, entuzijasta opčinjenog sivim medvjedom koji je trinaest ljeta proveo u Nacionalnom parku i parku prirode Katmai na Aljaski. Film se sastoji od Treadwellovih snimaka vlastite interakcije s grizlijima tijekom posljednjih pet godina života te intervjua s ljudima koji su poznavali ili bili na neki način sa njim povezani – od obitelji i prijatelja do stručnjaka za medvjede i prirodu. Čuvari parka i stručnjaci za medvjede sagledavaju pod drugim kutom Treadwellove tvrdnje i djela, kao što su njegove uzastopne izjave o tome kako brani medvjede od zvjerokradica. Niti jednog takvog incidenta ondje nije bilo, istaknuli su čuvari parka. Štoviše, Treadwellovo ponašanje nije bilo opasno samo za njega već i za medvjede kojih je familijarnost s ljudskim bićima mogla stajati glave u slučaju da se ipak nađu pred zvjerokradicom. Treadwell se također uvjerio kako je zadobio dovoljno povjerenja određenih medvjeda da bi im mogao prići i maziti ih poput pasa. Međutim, te jeseni 2003. ostao je duže no obično, sve do početka listopada kada medvjedi počinju agresivno prikupljati kalorije za zimu. S entuzijastom je tom prilikom bila i njegova djevojka Amie Huguenard, a njihov je prvi i do sad jedini zabilježen slučaj napada medvjeda na čovjeka u Katmai.

 

Paralelno s pričom Herzog iznosi i vlastitu interpretaciju događaja te zaključuje kako je, drugačije od vlastitog viđenja prirode kao hladne i okrutne, Treadwellova vizija sentimentalna, a upravo ta sentimentalnost, spojena s nesposobnošću prepoznavanja opasnosti, odvela ga je u smrt. Audio snimka fatalnog napada nakon kojega je od para malo što ostalo nije u filmu, ali vidimo Herzoga u trenutku dok ju vidno uznemiren preslušava. Kritika je dokumentarac čiju je glazbu radio gitarist i kompozitor Richard Thompson pozdravila i nagradila na više festivala.

 

LENIĆEVA LISTA je novi filmski program Kluba Pulske filmske tvornice kojega kritičar i redatelj Elvis Lenić posvećuje dokumentarcima različitih tematika i stilskih pristupa. Namjera je obuhvatiti filmove različitih godišta i kinematografija, kao i rubna ostvarenja koja koketiraju s drugim filmskim rodovima (eksperimentalni, igrani i drugo), rukovodeći se prvenstveno umjetničkim, a ne trendovskim kriterijima.

 

 

WERNER HERZOG: GRIZZLY MAN, dokumentarni, 2005, 100’, SAD

Producenti: Erik Nelson, Kevin Beggs, Billy Campbell, Phil Fairclough, Andrea Meditch, Tom Ortenberg, Jewel Palovak

Scenarij: Werner Herzog

U filmu se pojavljuju Timothy Treadwell i Werner Herzog

Narator: Werner Herzog

Glazba: Richard Thompson

Kamera: Peter Zeitlinger

Montaža: Joe Bini

Produkcijske kuće: Lions Gate Films, Discovery Docs, Real Big Production

“U raljama vremena” na 6. VAFI-ju Junior

U raljama vremena.Still002

Animirani film “U raljama vremena” kojega su grupno realizirali polaznici prošlogodišnje 4. Škole animiranog filma (ŠAF) Pulske filmske tvornice uvršten je u konkurenciju 6. Internacionalnog festivala animiranog filma djece i mladih Varaždin (VAFI Junior) koji će se u organizaciji Filmskog-kreativnog studija VANIMA i u partnerstvu s Australijom održati od 21. do 26. travnja u Varaždinu.

 

Na ovogodišnje izdanje posvećeno stvaralaštvu do 18 godina primljeno je 96 filmova iz 25 zemalja, dok je prijavljenih bilo rekordnih 336 iz čak 42 zemlje. Uz filmove iz Hrvatske, Slovenije, Belgije, Tajvana i Hong-Konga po prvi puta će biti prikazani i filmovi djece i mladih animatora iz Gruzije, Armenije, Australije i Burkine Faso. Za selekciju filmova bili su zaduženi animator Vjekoslav Živković i novinar te filmski i strip kritičar Božidar Trkulja.

 

“U raljama vremena” će se natjecat u podkategoriji Midi (od 11 do 14 godina). Uz nju, sekciju Junior varaždinskog VAFI-ja sačinjavaju još podkategorije Mini (do 10 godina) i Maxi (od 15 do 18 godina).

 

Na prošlogodišnjem 4. ŠAF-u kojega su vodili Ivan Dobran i Maja Prokl realizirana su četiri grupna animirana filma („U raljama vremena“, „Tajnica Ljubica“, „Minecraft“ i „Dječak koji se stalno smijao“), a školu je do sada prošlo 200-njak osnovnoškolaca.