Pulska filmska tvornica

Književno-filmske Bijele večeri s ovogodišnjim programom počinju u četvrtak, 15. siječnja, u 19 sati u Klubu Pulske filmske tvornice projekcijom horror klasika «Isijavanje» (The Shining) legendarnog Stanleya Kubricka iz 1980. godine. Film je snimljen po istoimenom romanu tadašnjeg američkog kralja horror književnosti Stephena Kinga (kod nas prevedenog kao «Vidovitost») objavljenom 1977. godine.

«Vidovitost» je treći Kingov roman, a u njemu se autor (nakon telekineze u romanu «Carrie» i vampira u «Salem’s lotu») pozabavio još jednim općim mjestom priča strave – ukletom kućom ili, u ovom slučaju, ukletim hotelom. King radnju smješta u spektakularni hotel Overlook (Vidikovac u hrvatskom prijevodu). Glavni likovi su članovi obitelji Torrence – bračni par Jack i Wendy, i njihov poseban sin Danny koji posjeduje moć «isijavanja». Nakon zatvaranja hotela u zimskoj sezoni oni ostaju njegovi jedini gosti i domari, no jesu li zaista sami?

Kubrickova adaptacija «Isijavanja» nije vjerna predlošku od kojega posuđuje samo glavne likove i događaje, ali ne i kraj koji je u potpunosti promijenjen. Kubricka ne zanimaju unutarnja previranja likova dok hotel nagriza njihove misli i uništava obiteljske odnose, već analizira klasične filmske obrasce i trikove horrora te histrionsku glumu para Jack Nicholson – Shelly Duval. Uz sve to nadovezuje se i na mitologiju minotaura u labirintu te filmskoj publici po prvi put predstavlja tehnologiju steadicama koja je najzaslužnija za profinjenu estetiku filma.

Razlike između romana i filma u ovom su slučaju iznimno zanimljive jer se ne radi samo o sukobu dviju različitih, ali sličnih priča, već i o sukobu svjetonazora autora. King nije bio zadovoljan Kubrickovom adaptacijom kao uostalom ni dobar dio ljubitelja knjige, no Kubrickovi fanovi film su prigrlili i vrlo brzo proglasili remekdjelom.

Bijele večeri je program Kluba PFT-a kojega vodi novinar u kulturi Boris Vincek i koji iz mjeseca u mjesec dovodi ekranizacije popularnih (i manje poznatih) romana i kratkih priča, a strukturiran je poput kluba čitatelja. Projekcijama prethodi kratak uvod u film i roman, a nakon gledanja slijedi diskusija s gledateljima. Koncept Bijelih večeri pretpostavlja da je publika unaprijed pročitala knjigu kako bi diskusija o adaptaciji i prijelazu priče sa stranice na ekran bila zanimljivija i potpunija.

OSNOVNE INFORMACIJE:

Knjiga:

Stephen King «Vidovitost» (Mladost, 1981., 496 str.)

– dostupna u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula u četiri (4) primjeraka te na engleskom jeziku u jednom (1) primjerku.

Film:

«The Shining» (1980.)

Režija: Stanley Kubrick

Glavne uloge: Jack Nicholson – Jack Torrance; Shelley Duvall – Wendy Torrance; Danny Lloyd – Danny Torrance; Scatman Crothers – Dick Hallorann

Klub Pulske filmske tvornice ovog će četvrtka, 18. prosinca, s početkom u 19 sati ugostiti “Umjetnost naslova: izbor najboljih i najznačajnijih filmskih špica”, program sastavljen od retrospektive najboljih i najznačajnijih filmskih špica te retrospektive autora filmskih špica, Oskarovca Saula Bassa. Osmislili su ga članovi zagrebačke udruge Otompotom iz čijih redova dolazi gost večeri Ivan Klepac koji će održati uvodnu riječ.

Ovaj rijedak istraživačko-prezentacijski događaj pruža opći presjek dosadašnjih ostvarenja na području umjetničke i dizajn forme filmskih uvodnih špica za koju je do danas ustanovljena tek jedna nagrada i to televizijska – američka Emmy nagrada za “Izvanredna dostignuća u grafičkom oblikovanju uvodne špice”. Dodjeljuje se tek od 1990., a uspješno preskače čitavu povijest medija u kojem je uvodna špica nastala.

U sklopu prvog bloka bit će predstavljena jedna od najboljih špica 90-ih, ona za ‘Delicatessen’ (1991). Njezini autori, ujedno redatelji filma Marc Caro i Jean-Pierre Jeunet, koristili su posebnu metodu tretiranja filmske vrpce kako bi dobili ‘krvavi’ izgled u skladu s filmskom temom. Pogledat ćemo i rad američkog autora Garetha Smitha za filmove ‘Hvala što pušite’ (Thank You for Smoking, 2005) i ‘Juno’ (2007), zatim animatora Dannyja Younta (Kiss Kiss, Bang Bang, 2005) te francuskog dvojca Oliviera Kuntzela i Florence Deygas za Spielbergov film ‘Uhvati me ako možeš’ (Catch Me If You Can, 2002). Također, na meniju će biti i nekoliko rijetkih i zanimljivih uvodnih špica (npr. za ‘Show boat’ iz 1936.).

Zvijezda drugog bloka, američki grafički dizajner i Oskarovac Saul Bass (1920-1996), najznačajniji je autor uvodnih filmskih špica i dizajna 20. stoljeća. Bassovi počeci vežu se uz Otta Premingera i njegov film ‘Čovjek sa zlatnom rukom’ (The Man With the Golden Arm, 1955) koji je zauvijek promijenio tretman filmskih špica u kinima. Dotad su one bile statične i tretirane kao odvojeni dio filma, a projicirale su se na zavjesu koja se podizala neposredno prije njegova početka. Publika je to vrijeme koristila za odlazak po kokice (otud termin ‘popcorn time’). Od kraja 50-ih Bass je radio s Alfredom Hitchcockom i tada su nastale neke od njegovih najznačajnijih animiranih špica, poput onih za ‘Sjever – sjeverozapad’ (North by Northwest, 1959) i ‘Vrtoglavicu’ (Vertigo, 1958), revolucionarne jer su uvele novi tip kinetičke tipografije.

Program namijenjen filmašima, dizajnerima i ostalim ljubiteljima kako sedme tako i ostalih umjetnosti održan je 12. prosinca u Mikrokinu u AKC-u Medika u Zagrebu te prethodno u splitskoj kinoteci Zlatna vrata.

Djelovanje udruge Otompotom obuhvaća raznolike umjetničke forme, od filmskog stvaralaštva preko urbanih akcija do likovne umjetnosti. U Puli se ona afirmirala dugogodišnjom organizacijom međunarodne likovne radionice Krojcberg.

Po završetku projekcije nastavit ćemo se družiti uz Mikroflor iliti glazbenu večer po mijeri Medike i pod dirigentskom palicom Ivana Klepca.

Ulaz na program je besplatan!

Projekcijom belgijskog dokumentarca “Duhovi Lovanijuma” (Les fantômes de Lovanium, 2013) Ccil Michel koji je na ovogodišnjem 6. ETNOFILm festivalu u Rovinju pobijedio u kategoriji filmova studenata etnologije/antropologije predstavit ćemo u Klubu Pulske filmske tvornice ovoga četvrtka, 11. prosinca, međunarodnu manifestaciju posvećenu ne samo nematerijalnoj baštini i dokumentaciji, već i etnografiji svakodnevnice, socijalno angažiranim temama te općenito kritičkom propitivanju globalnih i lokalnih kulturnih fenomena. Gošća večeri koja će početi u 19 sati bit će Tamara Nikolić Đerić, voditeljica festivala u organizaciji Etnografskog muzeja Istre, čija je ujedno kustosica.

U “Duhovima Lovanijuma” poznati kongoanski slikar rastvara platno na kampusu Sveučilišta u Kinshasi – UniKin, ranije poznatog pod imenom Lovanium, i pomoću nekoliko starih slika preuzetih od prijašnjih vođa pokušava složiti priču o zaboravljenim studentima čiji je ustanak nasilno prekinut krajem šezdesetih za vrijeme Mobutuove vladavine. Taj čin budi javno i zajedničko sjećanje među današnjim studentima stavljajući u prvi plan temu nedovršenog oplakivanja. Kako slika napreduje tako se kroz sve slobodniji razgovor sa studentima razotkrivaju sumnje i teškoće s kojima se susreću.

Sedmo izdanje ETNOFILm festivala bit će održano u Rovinju krajem travnja naredne godine. Na njega je prijavljeno 120 radova u kategorijama filmova profesionalnih etnologa i antropologa, onih koji nisu profesionalci te u kategoriji studentskih radova. Osim projekcija na programu će još biti radionice, predavanja o recentnim temama iz vizualne antropologije te razni popratni događaji.

Ulaz na predstavljanje ETNOFILma je besplatan.

DUHOVI LOVANIJUMA (Les fantômes de Lovanium), dokumentarni, Belgija, 2013, 50’

Redateljica: Ccil Michel

Scenaristica: Ccil Michel

Montažerka: Ccil Michel

Snimateljica: Ccil Michel

Produkcija: AJC! Atelier Jeunes Cinéastes

TAMARA NIKOLIĆ ĐERIĆ (1983.), dipl. etnologinja/kulturna antropologinja i indologinja, kustosica je Etnografskog muzeja Istre. U sklopu muzejskih djelatnosti, 2009. pokreće ETNOFILm festival kojega vodi i danas. Od 2014. surađuje s Ekomuzejom Batana kao stručno-programska voditeljica i pokreće Udrugu za razvoj kreativnih industrija FARO11. Kandidatkinja je na doktorskom studiju Etnologije i kulturne antropologije Sveučilišta u Zagrebu s temom “Žene i industrija – privatno i javno rovinjskih radnica”. Autorica je nekoliko stručnih i znanstvenih radova iz domene etnologije/kulturne antropologije i muzeologije, kao i izložbi koje ostvaruje u matičnom muzeju samostalno ili u suradnji s Indijskim kulturnim centrom iz Zagreba. Uže područje interesa vezano je uz ekonomsku, vizualnu i feminističku antropologiju, muzeologiju (informacijsko okruženje i preventivna zaštita) te menadžment u kulturi.