Pulska filmska tvornica

Ovog četvrtka, 13. svibnja s početkom u 20 sati Klub Pulske filmske tvornice posvećuje program nedavno preminulom nadrealnom umjetniku, proroku i slikaru Marčelu Brajnoviću.

Marčelo Brajnović u performativnom činu proglašenja sebe Kraljem slikara neba i zemlje. Na fotografiji: Zvjezdana Hegedušić Brajnović, Tomislav Brajnović kao dječak, Marčelo Brajnović i Igor Zidić.

Prikazat ćemo dokumentarni film Rat za Harmagedon redatelja Zdravka Mustaća, a sa  okupljenom publikom u Klubu Pulske filmske tvornice te sa Zoom publikom o povezanosti načina života, mišljenja svijeta i stvaranja umjetnosti osebujnog Marčela Brajnovića kroz njegovo djelo Rat za Harmagedon razgovarat će multimedijalni umjetnik i pedagog Tomislav Brajnović te akademska kiparica i pedagoginja Roberta Weissman Nagy.

http://bit.ly/BrajnovicM

Meeting ID: 884 0056 3351

Passcode: 281973

Zdravko Mustać: Rat za Harmagedon

2001., dokumentarni, 29 min

Slikar i ‘propovjednik’ Marčelo Brajnović živi na Golom brdu u blizini Rovinja. Sa svojeg uzvišenog tornja odašilje poruke svijetu. Izražava se različitim umjetničkim formama komentirajući socijalna, politička i vjerska pitanja.

Direktor fotografije: Boris Poljak

Montaža: Damir Čučić

Zvuk: Tomislav Šango

Izvršni producenti: Hrvoje Habeković i Vera Robić-Škarica

Rat za Harmagedon – geneza

U studenom 1944. godine na povratku iz Njemačke američka leteća tvrđava B-29 Superfortress ‘iz razderane nebnice’ prisilno se spustila na jednu njivu u Karojbi ispred desetogodišnjeg Marčela. Čudom, kao pokrov jedne poljske kućice ostao je do današnjih dana sačuvan dio trupa, zadnjeg bočnog desnog dijela u dužini od 4 x 2 metra, da bi od 31. travnja 1997. godine bio izložen u Veleposlanstvu Kraljevstva Božjeg na Golom Brdu u Rovinjskom Selu.

Marčelo Brajnović (22. lipanj 1934. – 12. travanj 2021.) umjetničkog nadimka Ilijah, rođen je u Rovinjskom Selu. Kao 19-godišnjak izlaže na Prvom filmskom festivalu u Puli 1953. s grupom Val di bora koju osim Marčela čine Bruno Mascarelli, Zora Matić i Žarko Naunović. Jedan od osnivača Umjetničke kolonije Rovinja i rovinjske Grisije.

U Zagrebu 1960. godine završava Školu primijenjene umjetnosti. Od 1965. godine bio je član HDLU. Kao umjetnik pokazuje široki spektar interesa, od skulpture, crteža, slikarstva, pa do konceptualnih instalacija, performansa i pisanja. U mladosti bio je blizak Novim tendencijama, minimalizmu, apstraktnoj slici, da bi kasnije, slijedom odlaska i djelovanja u Italiji, naglašenije djelovao u području nadrealnog. Djela su prožeta duhom postmodernizma. Najpoznatije mu je djelo instalacija Rat za Harmagedon. Umjetnički se oslovljava veleposlanikom Veleposlanstva Kraljevstva Božjeg Golo Brdo, Rovinjsko Selo Kraljevina Hrvatska. Radio je u Rovinjskom Selu u vlastitoj umjetničkoj rezidenciji na Golom Brdu.

Igor Zidić, Vladimir Bužančić i Branko Cerovac ukazivali su hrvatskoj javnosti kako se premalo govori o Brajnovićevom umjetničkom djelu, iako je izlagao na brojnim izložbama u inozemstvu na kojima je dobijao nagrade (Rovinj, Milano, Pistoia, Varrena, Torino) i iako su mu djela dio stalnih postava brojnih galerija, nacionalnih i privatnih kolekcija diljem svijeta.

Marčelo Brajnović u performativnom činu proglašenja sebe Kraljem slikara neba i zemlje. Na fotografiji: Zvjezdana Hegedušić Brajnović, Tomislav Brajnović kao dječak, Marčelo Brajnović i Igor Zidić.

Tomislav Brajnović rođen je u Zagrebu, a završio je srednju školu grafičkog dizajna u Puli u klasi profesora Ivana Obrovca. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1999. godine u klasi profesora Đure Sedera. Predaje Nove medije, Mapiranje grada i Rekontekstualizaciju na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci.

Djeluje kao multimedijalni umjetnik  koji kontinuirano izlaže u hrvatskim i međunarodnim galerijama i muzejima te objavljuje radove i tekstove na društvenim platformama. Od 2007. godine vodi projekt ‘Studio Golo Brdo’, umjetnički rezidencijalni program i galeriju suvremene umjetnosti u Istri. Autor je i projekta ‘Večera s umjetnikom’, a nedavno je pokrenuo seriju razgovora uživo pod nazivom ‘Duhovna revolucija’. Svoje umjetničko djelovanje velikim dijelom prebacuje u područje društvenih medija naglašavajući važnost i relevantnost poruke u realnom vremenu.

Roberta Weissman Nagy rođena je u Puli gdje završava srednju umjetničku školu pod vodstvom profesora Ivana Obrovca. Akademiju likovnih umjetnosti završila je u Beogradu, na Odsjeku za kiparstvo i likovnu pedagogiju, u klasi profesora Jovana Kratohwilla. Stvara inspirirana metalom kao polaznim materijalom u promišljanju vizualnih rečenica u prostoru. Osim skulpture bavi se izvaninstitucionalnim oblikom edukacije i multimedijom. Uz iznimno aktivnu umjetničku praksu, bavi se i pedagoškim radom. Za svoj je stručni rad višestruko je nagrađivana. Izlagala je na brojnim kolektivnim i samostalnim izložbama u zemlji i svijetu.

—

Ulaz na projekciju je besplatan.

Svi koji žele prisustvovati projekcijama uživo, mole se da se jave na klub.pft@gmail.com kako bi zbog ograničenog broja mjesta najavili svoj dolazak na vrijeme.

Svi koji događaju žele prisustvovati online, mogu to učiniti putem Zoom linka:

http://bit.ly/BrajnovicM

Meeting ID: 884 0056 3351

Passcode: 281973

—

Program kluba Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Grad Pula, Hrvatski audiovizualni centar i Zaklada Kultura nova.

Pulska filmska tvornica ovog četvrtka, 6. svibnja slavi 10. godina djelovanja svog Kluba!

Proslava počinje u 19 sati Svečanom sjednicom u Kinu Valli prilikom koje će se prikazati pregled filmova Pulske filmske tvornice nastalih u zadnjih 10 godina i uručiti priznanja istaknutim tvorničarima.

U prostorijama Kluba Pulske filmske tvornica u 21 sat izložbu 10. godina Kluba otvorit će Tina Širec-Džodan. Izložbu čine raznolik izbor dokumentacijskih materijala i rekvizita s brojnih snimanja kojima ćemo se prisjetiti petstotinjak realiziranih klupskih programa i projekata.

Otvaranje Kluba Pulske filmske tvornice 2011.

foto: Saša Bestulić

—

Klub Pulske filmske tvornice posvećen je  razvoju, unapređenju i promociji filmskog i video stvaralaštva te filmske umjetnosti općenito, ali i produkciji dokumentarnih, igranih i eksperimentalnih filmova. Koncipiran je tako da privuče, zainteresira i educira sve građane po pitanju filmske umjetnosti te ih u konačnici potakne na autorsko filmsko i video stvaralaštvo.

U njegovu sklopu održavaju se teorijske i praktične edukacije za djecu, mlade i odrasle osobe, cjelogodišnja produkcija članova te programi projekcija i predstavljanja. U okviru klupske produkcije njeguje se kratkometražno autorsko stvaralaštvo građana, umjetnika, kao i sadašnjih i budućih studenata umjetničkih akademija.

Svim programima organiziranim pod njegovim okriljem želi se pretvoriti Pulu u raskrižje filmskog stvaralaštva i edukacije, a Klub u mjesto okupljanja filmskih entuzijasta svih uzrasta koji imaju na raspolaganju svu savjetodavnu, logističku i tehničku podršku za realizaciju autorskih ideja.

—

Pulska filmska tvornica članica je Hrvatskog filmskog saveza i Zajednice tehničke kulture Pula.

—

Ulaz  na događaje je besplatan i organiziran uz pridržavanje svih epidemioloških mjera.

—

Program Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Grad Pula, Hrvatski audiovizualni centar i Zaklada Kultura nova.

PRESS:

https://www.glasistre.hr/film/deset-vrijednih-godina-kluba-pulske-filmske-tvornice-cak-500-programa-i-mnostvo-snimljenih-filmova-719902

Pozivamo vas na svečanu premijeru dokumentarno – eksperimentalnog filma Monolog o Puli redatelja Elvisa Lenića koja će održati u ponedjeljak  03. svibnja u 20 sati u Kino Valli u sklopu Dana Grada Pule.

Nakon projekcije uslijedit će razgovor s ekipom filma: autorom Elvisom Lenićem te montažerom i producentom Markom Zdravković-Kuncem.

Monolog o Puli je inspiriran kultnim filmom Monolog o Splitu redatelja Ivana Martinca. Film traje isto kao Monolog o Splitu točno 7 minuta i 21 sekundu, koristi se ista glazba – Ravelov Bolero te isti omjer i duljina pojedinih sekvenci, a montiran je u cijelosti od filmskog materijala iz arhiva Kino kluba Jelen. Slično Monologu o Splitu i ovdje se propituje odnos života i smrti, vječnog i prolaznog, ali se dotiču sociološki, politički, metafilmski i drugi elementi u kontekstu novije pulske povijesti.

Elvis Lenić

Monolog o Puli vibrira dvostrukim dijalogom s filmskom poviješću. S jedne strane film živo razgovara s djelom Ivana Martinca koje mu je poslužilo kao polazište, a koje je nastalo šezdeset godina ranije u Splitu. S druge strane tu je još i važniji dijalog s prošlošću vlastitog grada onako kako se ona pojavljuje na pokretnim slikama pronađenima u arhivu Kino kluba Jelen. Ovo dvostruko kretanje Monologa o Puli prema prošlom i svršenom paradoksalno proizvodi film koji se snažno kreće naprijed tražeći nove perspektive, vizije i mijene na gradskim ulicama kojima su, kao i samom filmu, trajanje i pokret njihove najdublje dimenzije.

Višnja Vukašinović

Ivan Martinac: Monolog o Splitu

1961. – 1962., eksperimentalni, 7’21

Elvis Lenić: Monolog o Puli

2021., dokumentarno -eksperimentalni, 7’21

Ivan Martinac: Monolog o Splitu

1961. – 1962., eksperimentalni, 7’21

Elvis Lenić: Monolog o Puli

2021., dokumentarno -eksperimentalni, 7’21

Montažer: Marko Zdravković – Kunac

Glazba: Maurice Ravel – Bolero

Financijska podrška: Grad Pula, Istarska Županija

Producent: Marko Zdravković – Kunac

Produkcija: Pulska filmska tvornica

—

Prije projekcije u 19 sati u Kinu Valli održati će se prezentacija interaktivne web stranice Zbirka neprofesijskog filma Pule i Istre.

—

Ulaz u Kino Valli je besplatan.

—

Programe Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Grad Pula, Hrvatski audiovizualni centar i Zaklada Kultura nova.

Pulska filmska tvornica u sklopu manifestacije Dani Grada Pule poziva sve zainteresirane u ponedjeljak  03. svibnja u 19 sati u Kino Valli na svečano ‘otvaranje’ i prezentaciju interaktivne web stranice Zbirka neprofesijskog filma Pule i Istre.

Zbirka sakuplja i učiniti dostupnim sve filmove, filmske i video zapise te ostale filmske materijale nastale na području Pule i Istre do 2001. godine stvorene od strane zaljubljenika u film koji su djelovali samostalno ili unutar raznih filmskih i kino klubova, škola, radionica, udruga, institucija.

Riječ je filmovima na 8 i 16 milimetarskim vrpcama, VHS-u, mini DV-u i drugim formatima koji vremenom propadaju, a čine našu baštinu.

Autori i vlasnici materijala mogu samostalno prijaviti film putem prijavnice na stranicama Zbirke, a sakupljeni materijal Pulska filmska tvornica će digitalizirati i dati na besplatno korištenje javnosti. U fizičkom obliku, prema želji autora i vlasnika, sva filmska građa bit će stalno pohranjena u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre kao donacija.

U sklopu prezentacije Zbirke bit će prikazani sljedeći filmovi:

Goran Parlov i Nadan Rojnić: 2001

Animirani, 1985., boja, bez tona, 1’15, ŠPUD Pula (prof. Ivan Obrovac)

Damir Biber: Staro i novo

Animirani, 1979., boja, bez tona, 2’52, Kino klub Arena, OŠ 43. Istarske divizije, Pula

Marko Bušić: Bumbarska fešta

Dokumentarni, 1973., boja, ton, 5’32, Kino klub Jelen, Pula

Miro Ploj: Amen

Igrani, 1970., boja, ton, 6’28, Kino klub Jelen, Pula

Boško Obradović: Bokaleta

Dokumentarni, 1968., boja, ton, 6’02, Kino klub Jelen, Pula

Nepoznati autor/ica: Moja ulica

Dokumentarni, 1964., c/b, bez tona, 6’43, Kino klub Jelen, Pula

—

Poslije programa u 20 sati u Kinu Valli slijedi premijera filma Monolog o Puli redatelja Elvisa Lenića.

—

Audiovizualna baština svjedok je ekonomskoga, političkoga i društvenoga razvoja, evolucije i edukacije, znanstvenoga znanja, raznolikosti kultura naroda i zajednica, kao i razvoja prirode i svemira. Nedostatak skrbi o njoj rezultirat će za manje od deset godina gubitcima čitavoga njezina poglavlja te dovesti do nepopravljivog osiromašenja ljudske memorije, kulture i identiteta.

33. sjednica Generalne konferencije UNESCO-a, 2005.

—

Ulaz u Kino Valli je besplatan.

—

Program Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Grad Pula, Hrvatski audiovizualni centar i Zaklada Kultura nova.