Pulska filmska tvornica

Desetoro polaznika uključilo se u prve dvije radionice razrade ideje i scenarija koje su u sklopu 11. Škole filma „Pulska filmska tvornica 2015“ počele prošloga petka, odnosno 23. listopada. Pod mentorstvom redateljice, autorice i producentice Ines Pletikos koja vodi Radionicu dokumentarnog filma uobličeno je pet priča. Olivera Jović razrađuje stoljetnu trakavicu oko pulskog bazena, Ivana Anić pratiti volontera udruge Naš san njihov osmijeh, a Sara Jurčić provjerava što se od želja petorice njezinih prijatelja zacrtanih prije pet godina do danas obistinilo. Marko Zdravković-Kunac nas upoznaje s beskućnicima koji žive u bunkeru nadomak pulskog groblja, dok Polona Blašković obrađuje temu nasilja nad ženama kroz prizmu Sigurne kuće.

Na Radionici igranog filma redatelja i autora Andreja Korovljeva također se razrađuje pet ideja. Sanda Letonja-Marjanović prepričava dogodovštine dviju prijateljica koje rade kao čistačice u privatnim apartmanima, Lara Popović nadrealnu priču dva brata i njihovih obiteljskih trauma, Aleksandar Jovanović odnos usamljenog udovca i njegovog kućnog ljubimca, a Antonio Matijaš piscem u stvaralačkoj krizi. Naposljetku, Marko Korlević se bavi pričom o problematičnom i empatičnom mladiću koji otkriva obiteljske tajne.

Nakon uobličavanja ideje polaznici će se zabaviti pisanjem liste dijaloga, razradom scena, traženjem lokacija i izradom scenoslijeda. Voditelji radionica će nastaviti pratiti razvoj scenarija, a po njihovu završetku krenut će nova faza edukacije vezana za snimanje.

Škola filma se održava u Klubu Pulske filmske tvornice, gdje će sutra početi s radom i Radionica eksperimentalnog filma redatelja, autora, montažera i producenta Damira Čučića. Ona se nastavlja na dosadašnju Ljetnu radionicu izrade filma koja nakon deset izdanja mijenja koncept u cilju postizanja kvalitetnog obrazovanja i produkcije pulskih umjetničkih snaga. Financijsku potporu aktivnostima Škole pružaju Hrvatski audiovizualni centar, dok su partneri Hrvatski filmski savez i MedVid produkcija d.o.o.

Ivana-Nataša Turković, voditeljica odnosa s javnošću Pulske filmske tvornice

Književno-filmske Bijele večeri Kluba Pulske filmske tvornice vraćaju se u četvrtak, 5. studenog, u 20 sati kada će na programu biti klasični znanstveno-fantastični roman Philipa K. Dicka „Sanjaju li androidi električne ovce?“ (Do Androids Dream of Electric Sheep?, 1968), odnosno njegova ekranizacija – „Istrebljivač“ (Blade Runner, 1982) Ridleya Scotta. Program će voditi Boris Vincek, a ulaz je slobodan.

Roman Philipa Kindreda Dicka objavljen je krajem ’60-ih godina prošlog stoljeća. Na jednom mjestu on okuplja glavne autorove preokupacije: religiju, politiku, utjecaj znanosti, paranoju, empatiju ili njezin manjak, kao i sveprisutan kompleks manje vrijednosti. Godina je 2021. (ili 1992., ako čitate prvo izdanje). Zemlja je opustošena nakon Zadnjeg svjetskog rata i atomskog holokausta, a tko je mogao pobjeći na vanzemaljske kolonije to je i uradio. Oni koji su ostali bore se s bolestima prouzrokovanim radijacijom te s nevjerojatnom količinom otpada koji se doslovno množi pred njihovim očima. Gotovo sve životinje su izumrle, pa je posjedovanje živog pripadnika bilo koje vrste statusni simbol. Glavni lik romana, lovac na ucjene Rick Deckard, nije te sreće i zbog toga na krovu zgrade u kojoj živi „uzgaja“ primjerak lažne, električne ovce. Njegov posljednji zadatak je „umiroviti“ šest odbjeglih androida najnovijeg modela Nexus-6 koje prepoznaje po tome što za razliku od ljudi ne posjeduju empatiju.

„Sanjaju li androidi električne ovce?“ je tipičan roman ove faze Dickovog stvaralaštva (prije VALIS trilogije). Prekrcan je idejama i konceptima koje bi manje inventivni autori znanstvene fantastike rastegnuli na više romana. Posebnu pažnju posvetio je izmišljenoj religiji Mercerizmu te empatičnom odnosu između ljudi i životinja. Ekranizaciju koja bi dotakla sve osnovne ideje prisutne u romanu nemoguće je zamisliti. Zbog toga se Scottova reinterpretacija bazira na dijelovima koje je puno lakše prebaciti na veliko platno, dok je fokus filma na Ricku Deckardu, njegovoj potrazi za odbjeglim androidima te na klasičnom pitanju „što je to što nas čini ljudima?“. Za razliku od Dickove vizije, Scottovo poimanje budućeg svijeta podsjeća na scenografiju Langovog „Metropolisa“ uz dodatak Moebiusovih fantazmagorija. To je prenapučen megalopolis u vječnom mraku zagađenja i kiselih kiša. „Istrebljivač“ je zapravo noir film zamaskiran u znanstvenu fantastiku, što još jednom potvrđuje Scottovu poetiku – korištenje SF-a kao okvir za drugi žanr. Takav je i njegov „Osmi putnik“ koji je horror u svemiru, a ne znanstveno fantastični film.

Glumačku ekipu predvodi izvrstan Harrison Ford na vrhuncu slave (nakon „Ratova zvijezda“ i „Otimača izgubljenog kovčega“), koji igra Ricka Deckarda. Tumačeći antagonistu, androida koji ne želi umrijeti, Rutger Hauer je ovdje ostvario ulogu života. Odnos ljudi i androida glavna je pokretačka snaga filma koji je tijekom godina doživio više verzija, a u sklopu Bijelih večeri pogledat ćemo onu iz 2007., jedinu nad kojom je Scott imao apsolutnu kontrolu u svim fazama montaže i postprodukcije.

Bijele večeri je program Kluba PFT-a kojeg vodi novinar Boris Vincek. Iz mjeseca u mjesec on dovodi ekranizacije popularnih (i manje poznatih) romana i kratkih priča, a strukturiran je poput kluba čitatelja. Projekcijama prethodi kratak uvod u film i roman, dok je nakon gledanja na rasporedu diskusija s publikom. Koncept Bijelih večeri pretpostavlja da je publika unaprijed pročitala knjigu kako bi diskusija o adaptaciji i prijelazu priče sa stranice na ekran bila zanimljivija i potpunija.

Osnovne informacije:

Knjiga:

Philip K. Dick „Sanjaju li androidi električne ovce?“ (Zagrebačka naklada, 2000., 189 str.) – dostupna u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula u jednom (1) primjerku.

Film:

„Blade Runner“ (1982.), 116′

Režija: Ridley Scott

Glavne uloge: Harrison Ford, Rutger Hauer, Sean Young, Edward James Olmos