Pulska filmska tvornica

U Klub Pulske filmske tvornice ovog se četvrtka, 06. travnja, vraćaju književno-filmske Bijele večeri s Borisom Vincekom, a na programu u 20 sati bit će „Romanzo criminale“ (Krimi roman) Giancarla De Catalda u filmskoj adaptaciji glumca i redatelja Michelea Placida iz 2005. godine. Ulaz je slobodan!

De Cataldov roman iz 2002. je nadahnut stvarnom pričom o bandi iz rimskog kvarta Magliana, koja djeluje u Rimu od kraja ’70-ih godina prošlog stoljeća. U njemu su opisana zamršena trgovanja između države i kriminala, te borba među bandama zbog kontrole nad trgovinom droge, prostitucijom i igra na sreću u raznim kvartovima glavnog talijanskog grada. Banda je imala veze s Cosom nostrom, Camorrom i ‘Ndranghetom, ali i političarima, masonima, ekstremnom desnicom, tajnim službama i Vatikanom. Sam De Cataldo tvrdi da se roman ne može čitati kao „prava“ povijest bande već kao njena literarna interpretacija. Slobodan od izravne veze sa stvarnošću, De Cataldo je uspio ispričati priču koja otkriva šokantne detalje „mračne strane“ novije talijanske povijesti u kojoj je sve višestruko premreženo, ništa nije jednostavno ni predvidljivo i gdje teorije zavjere blijede pored stvarne prakse korupcije i bezakonja na svim razinama društva – od sitnog kriminalca do političara. „Romanzo criminale“ spada u romane Nove talijanske epike (pravca kojeg je definirao Wu Ming1), čije su glavne odrednice odmak od ciničnog i hladnog pogleda postmodernističke književnosti i kompleksna alegoričnost teksta koja ipak ne gubi „pop“ senzibilitete. Upravo su krimići kao popularni žanr bili odskočna daska za romane tog pravca, među kojima je De Cataldov „Romanzo criminale“ jedan od najboljih primjera.

Ekranizacije romana prihvatio se talijanski glumac i redatelj Michele Placido (najpoznatiji po ulozi inspektora Cattanija u popularnoj TV seriji „Hobotnica“), a ona je realizirana u koprodukciji Italije, Francuske i Velike Britanije. Film je izašao 2005. i osvojio niz nagrada (osam Donatellovih Davida i pet Nastra d’argento) i nominacija (Zlatni lav u Cannesu). Placido je okupio veliku ekipu mladih glumaca među kojima prednjače Kim Rossi Stuart, Pierfrancesco Favino, Claudio Santamaria, Stefano Accorsi i Riccardo Scamarcio. Za „Romanzo criminale“ kritičari tvrde da je najpotpuniji i najsloženiji film Michelea Placida, koji je uspio ostvariti uspješan spoj angažiranog filma, povijesne rekonstrukcije i književne adaptacije. Čisto pripovijedanje i dobro definirani i nikad stereotipni likovi koji se čine „stvarnima“, glavne su odlike ovog filma. Zbog popularnosti filma (i romana) 2008. je snimljena i TV serija u režiji Stefana Sollime, koja je zahvaljujući dužem trajanju uspjela pohvatati sve narativne konce tog podužeg romana te je postigla veliki uspjeh ne samo u Italiji već i u ostatku Europe i SAD-u.

Bijele večeri program je Kluba PFT-a kojeg vodi novinar Boris Vincek i koji iz mjeseca u mjesec dovodi ekranizacije popularnih (i manje poznatih) romana i kratkih priča. Strukturiran je poput kluba čitatelja, a projekcijama prethodi kratak uvod u film i roman, dok je nakon gledanja na rasporedu diskusija s publikom. Koncept Bijelih večeri pretpostavlja da je ona unaprijed pročitala knjigu kako bi diskusija o adaptaciji i prijelazu priče sa stranice na ekran bila zanimljivija i potpunija.

Klub Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Zaklada Kultura nova i Hrvatski audiovizualni centar.

OSNOVNE INFORMACIJE:

Knjiga:

Giancarlo De Cataldo „Romanzo criminale“ (Einaudi – Stile libero big, 2002., 632 str.) – dostupna u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula u jednom (1) primjerku

Film:

Michele Placido: „Romanzo Criminale“ (2005.), 152′, IT, FR, GB

Glavne uloge: Kim Rossi Stuart, Pierfrancesco Favino, Claudio Santamaria, Stefano Accorsi i Riccardo Scamarcio

Boris Vincek, voditelj Bijelih večeri

Književno-filmskim Bijelim večerima s Borisom Vincekom započinje program Kluba Pulske filmske tvornice u travnju, a na meniju će ovoga četvrtka, 06. travnja, u 20 sati biti “Romanzo criminale” (Krimi roman) Giancarla De Catalda u režiji Michelea Placida. De Cataldov roman iz 2002. je nadahnut stvarnom pričom o Bandi Magliana, koja djeluje u Rimu od kraja ’70-ih godina prošlog stoljeća. U njemu su opisana zamršena trgovanja između države i kriminala, te borba među bandama zbog kontrole nad trgovinom droge, prostitucijom i igra na sreću u raznim kvartovima glavnog talijanskog grada. Film o najmoćnijoj rimskoj krimi organizaciji ikada – koja je vjerojatno imala veze s Cosom nostrom, Camorrom i ‘Ndranghetom, ali i političarima, masonima, ekstremnom desnicom, tajnim službama i Vatikanom – realiziran je u koprodukciji Italije, Francuske i Velike Britanije, a izašao je 2005. i osvojio niz nagrada (osam Donatellovih Davida i pet Nastra d’argento) i nominacija (Zlatni lav).

Američka animirana doku-fikcija za odrasle “Probuđeni život” Richarda Linklatera iz 2001., koja će biti prikazana 13. travnja u 20 sati, istražuje široki spektar filozofskih pitanja uključujući prirodu realnosti, snova, svijesti, smisla života, slobodne volje i egzistencijalizma. U centru je mladić koji luta kroz slijed snovima sličnih realnosti, susrećući se i vodeći pritom pronicljive filozofske rasprave s raznim pojedincima. Kako bi postigao efekt snova, film je realiziran rotoskopom. Prethodno je snimljen na digitalnom videu, a grupa umjetnika je kasnije, pomoću kompjutorskog programa, prekrila snimku animacijom koja tek djelomično prati “živu” sliku. Ovo jedinstveno cerebralno iskustvo dobilo je niz nagrada za najbolji film (CinemAvvenire na Venecijanskom filmskom festivalu), najbolji eksperimentalni film (Nacionalnog društva filmskih kritičara) i najbolji animirani film (Njujorškog kruga filmskih kritičara), a bilo je nominirano i za Zlatnog lava. Moderatorica večeri bit će Ivana-Nataša Turković.

Dijelom nagrađenih kratkometražnih igranih, animiranih i dokumentarnih filmova s prošlogodišnjeg trećeg izdanja bit će predstavljen 20. travnja u 20 sati Međunarodni studentski filmski festival, STIFF. Klubodrom PFT-a po drugi će put ugostiti manifestaciju STIFF ON THE ROAD, a na programu će biti „Amerika“ Aleksandre Terpińske, „Izlaz“ Anne Otlik, „Gnijezdo“ Kristine Leidenfrostove, „Cvijeće“ Judite Gamulin, „Aljaska“ Ora Drorija i Yarina Kaplana i „Pogledi zatvorenih očiju“ Dore Filipović. STIFF je prvi hrvatski međunarodni festival koji je posvećen isključivo studentskom filmu. Pokrenut je u produkciji Filmaktiva i Studentskog kulturnog centra Sveučilišta u Rijeci (SKC) s ciljem predstavljanja najboljeg od svjetske studentske filmske produkcije. Gošća večeri bit će direktorica festivala Maša Drndić, a moderatorica Ivana-Nataša Turković.

Po odabiru Aleksandra Jovanovića, koji će održati uvodnu riječ, posljednjeg četvrtka u mjesecu, 27. travnja, u 20 sati bit će prikazana japanska drama „Odlasci“ Yōjirōa Takita iz 2008. U filmu nadahnutom memoarima japanskog pisca i pjesnika Shinmona Aokija pratimo mladića, neuspjelog violončelistu, koji se vraća u rodni grad i pronalazi posao kao nōkanshi – tradicionalni ritualni pogrebnik. Predrasude koje u Japanu postoje spram onih koji se bave mrtvima ne zaobilaze ni njega, no s vremenom on ipak uspijeva zadobiti poštovanje okoline i svojih bližnjih, te se kroz ljepotu i dostojanstvo svojega posla uči važnosti međuljudskih odnosa. Zbog istih predrasuda distributeri nisu bili skloni izdavanju “Odlazaka“, koji je ipak postao najgledaniji film u Japanu i prva tamošnja produkcija nagrađena Oscarom za najbolji strani film. Kritičari su pohvalili njegov humor, ljepotu ceremonije polaganja u lijes kao i kvalitetnu glumu, no zasmetala im je njegova predvidljivost i pretjerana sentimentalnost.

Ulaz na sve programe je slobodan!

Klub Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Zaklada „Kultura nova“ i Hrvatski audiovizualni centar.

Ivana-Nataša Turković, voditeljica Klubodroma PFT-a

Govor mržnje u medijima tema je koju su pulski srednjoškolci obradili u sedmoj epizodi “Medionauta”, obrazovno-informativne televizijske emisije u produkciji Pulske filmske tvornice koja će na TV Novi Pula biti prikazana ove nedjelje, 02. travnja, u 18.30 sati. Mladi su novinari istražili što je to govor mržnje i kako diskriminatorne, stereotipne i mrzilačke izjave u medijima srozavaju društvene standarde komunikacije te otvaraju put ka nasilju. O temi govori Gongov istraživač Dražen Hoffmann, a emisiju je moguće pogledati i na MAX TV-u (kanal 807) te na B NET-u (kanal S7 – 147.25MHz).

U istom terminu na TV Novi bit će prikazana i posljednja epizoda emisije o mladima i medijima, dok su do sad bile prikazane one posvećene beskućnicima, krizi novinarske profesije, istraživačkom novinarstvu, neprofitnim medijima, društvenim mrežama i društvenom poduzetništvu. “Medionauti” se bave temama medijske i građanske pismenosti, a usmjereni su ka promicanju vrijednosti pluralizma, ljudskih prava i slobode medija. Teme istražuju, obrađuju i predstavljaju učenici pulske Gimnazije i Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula pod mentorstvom stručnog tima – Ivana Dobrana i Tanje Carić. U pojedinim epizodama nastoji se istražiti konkretan problem putem proučavanja zakonskih propisa, rezultata znanstvenih istraživanja, javnog mnijenja, potreba manjinskih skupina, stavova stručnjaka i uloga institucija, kao i predstavljanja udruga koje rade na unapređenju civilnog društva. Emisija je namijenjena prvenstveno djeci i mladima, ali i roditeljima, nastavnicima i široj javnosti.

Realizirana je zahvaljujući financijskoj podršci Agencije za elektroničke medije, Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnost elektroničkih medija, Hrvatskog audiovizualnog centra, Istarske županije i Grada Pule.

Ivana-Nataša Turković, voditeljica odnosa s javnošću Pulske filmske tvornice

“Sa(n)jam”, petnaestminutni film Ines Pletikos o pulskom Sajmu knjiga u Istri, posljednja je epizoda dokumentarnog televizijskog serijala “Istarske štorije” koju će se moći pogledati ovoga četvrtka, 30. ožujka, u 21.45 sati na pulskoj TV Novi te na MAX TV-u (kanal 807) i B NET-u (kanal S7 – 147.25MHz). Serijal u produkciji Pulske filmske tvornice premijerno je prikazivan na ovoj televiziji tijekom proteklih šest tjedana, a osmislio ga je autorski tim Pulske filmske tvornice u suradnji s dokumentaristicom Ines Pletikos.

U zadnjoj štoriji ona progovara o okolnostima koje su dovele do realizacije iznimno uspješnog i međunarodno etabliranog kulturnog projekta, pulskog Sajma knjige u Istri. “Iz njegove raskošne riznice pokušala sam izdvojiti ono najbitnije, što u mnoštvu sajamskih emblematskih uspješnica nije bio nimalo lak zadatak. Protagonisti filma – Magdalena Vodopija, Mauricio Ferlin i Gorka Ostojić Cvajner – u jednom se slažu: da nije rođen i opstao iz duha i ljubavi Pule i Puležana, Sa(n)jam knjige u Istri bio bi poput mnogih kloniranih kulturnih manifestacija, a ne kultno događanje pulskog prosinca koje se uvijek iznova željno iščekuje. Pravo malo čudo!”, ističe autorica. Uz nju, film još potpisuju snimatelj Goran Legović i montažer Danilo Lola Ilić.

Ines Pletikos je studirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Laboratoriju Cinema Televisivo u Rimu pod mentorskom palicom utemeljitelja njemačkog Novog vala J. M. Straubba. Asistirala je na brojnim talijanskim setovima, a posljednjih 20-ak godina živi u Hrvatskoj te se uglavnom bavi dokumentarnim filmom kao redateljica, autorica i producentica. Uz brojne TV emisije i serijale u produkciji HRT-a realizirala je i više dokumentarnih filmova srednjeg i dužeg formata („Kad Miki kaže da se boji – tko su junaci Johnnyijevih pjesama“, „Predi, predi šći moja“, „Sinovi i kćeri u tranzicijskom Disneylandu“, „Antonio Smareglia – La forza del destino“, „Što je meni Balkan – Kino Europa“, „Kako smo ušli u Europu – slučaj SEXA“, „Baltazar grad“, „Endrigo 47“ i „Tripalo“) te režirala kazališnu predstavu „Blak“. U post produkciji su joj filmovi „Costabella ili propast socijalističke buržuazije“ i „Pigmalionov efekt“.

“Istarske štorije” su sastavljene od sedam 15-minutnih autorskih filmova afirmiranih i mladih autora – “Forešte verđine” Sande Letonje-Marjanović, “Igora” Ivane Anić, “56 godina” Katarine Radetić, “Improvizacije” Marka Zdravkovića-Kunca, “Suše” Gorana Legovića te “La piove” i “Sa(n)jam” Ines Pletikos. Afirmirani autori su onim mladima ujedno bili mentori, odnosno pomagali su im savjetodavno u cilju usavršavanja njihovog znanja. U serijalu su tematizirane kulturne različitosti istarskog prostora i otkrivene osebujnosti etnografskog bogatstva, kao i šarolike socijalne skupine, od starosjedilaca do došljaka i marginalaca. Čulo se mnoštvo različitih glazbenih žanrova, instrumenata, jezika i narječja, prikazane su poznate vedute iz drugog ugla te se ušlo u prostore koji se obično zaobilaze.

Producent serijala je Marko Zdravković-Kunac, urednici su Ines Pletikos i Marko Zdravković-Kunac, dok montažu potpisuje Danilo Lola Ilić. Njegovu su realizaciju financijski podržali Agencija za elektroničke medije, Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnost elektroničkih medija, te Hrvatski audiovizualni centar.

Ivana-Nataša Turković, voditeljica odnosa s javnošću Pulske filmske tvornice