Klubodrom: Sigur Rós – “Heima”

 

sigur-ros-heima

Klubodrom Pulske filmske tvornice donosi ovoga četvrtka, 22. prosinca, u 20 sati projekciju glazbenog dokumentarca „Heima“ (2007.) Sigur Rósa, islandskog post-rock benda koji se nakon turneje vratio na pitoreskni rodni otok i na ljeto 2006. održao ondje niz besplatnih i nenajavljenih koncerata. U njihovom prvom filmu naglasak je stavljen na prikazu rodnog kraja grupe poznate po eteričnoj glazbi, frontmanovom falsetu, sviranju gitare gudalom te inkorporaciji klasičnih i minimalističkih estetskih elemenata. Za naslov je odabrana riječ “heima” što u prijevodu znači kod kuće ili domovina, a u dokumentarcu članovi grupe iznose svoju interpretaciju „Islanda“. Film se sastoji od tri komponente: svirke uživo, islandske prirode u službi glazbe i intervjua u kojima protagonisti kazuju gledateljima kako su se osjećali tijekom sviranja kod kuće te prepričavaju iskustva s turneje. Na taj je način u filmu jasno objašnjeno što bend podrazumijeva pod pojmom „kuća“.

 

heima1

Za potrebe snimanja obiđeno je 15 lokacija, među kojima su najudaljenija i najzabačenija mjesta – gradovi duhova, outsajderski umjetnički hramovi, nacionalni parkovi, male društvene sale i totalna nedođija brdovite divljine. Od održanih koncerata dva su velika na otvorenom (onaj u Reykjaviku je ne samo najveći u njihovoj karijeri nego i u islandskoj povijesti), dok su preostali manji. Tu su i jedan protestni koncert protiv brane Kárahnjúkar te akustični nastup u kafiću za obitelj i prijatelje. Redatelj Dean DeBlois uskladio je u filmu eterični zvuk hvaljenog Sigur Rósovog albuma „Takk…“ (2005.) s nezemaljskom ljepotom ruralnog Islanda – njegovim snježnim planinskim vrhovima, gejzirima, farmom betonskih životinja, napuštenim industrijskim gradom… DeBlois (nominiran za Oscara za neobični crtić „Lilo & Stitch“) hvata tu zadivljujuću i surealnu scenografiju s velikom pažnjom za kompoziciju. U montaži se nije bojao zadržati se na kuljanju slapa, stopama koje nestaju u pijesku ili osamljenoj cesti koja se gubi na horizontu. Njegova fotografija, istovremeno introspektivna i veličanstvena, savršeno nadopunjava Sigur Rósov repertoar. Redatelj ujedno otkriva kako bend crpi nadahnuće direktno iz okruženja, koristeći u stvaranju glazbe kamenje, pa čak i osušen rabarbaru.

 

heima-still12-1

Programom će moderirati Ivana-Nataša Turković, a ulaz je slobodan.

 

DEAN DEBLOIS: HEIMA, glazbeni dokumentarac, 2007, 94′, Island

Producenti: John Best, Dean O’Connor, Finni Jóhansson

Uloge: Jón Þór Birgisson, Georg Hólm, Kjartan Sveinsson, Orri Páll Dýrason, Hildur Ársælsdóttir, María Huld Markan Sigfúsdóttir, Edda Rún Ólafsdóttir, Sólrún Sumarliðadóttir

Kamera: Alan Calzatti

 

heima2

Klub Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Zaklada Kultura nova i Hrvatski audiovizualni centar.

 

Ivana-Nataša Turković, voditeljica Klubodroma PFT-a

Gostovanje 48. revije hrvatskog filmskog stvaralaštva

Klubodrom Pulske filmske tvornice ugostit će ovoga četvrtka, 15. prosinca, 48. reviju hrvatskog filmskog stvaralaštva, a s početkom u 20 sati bit će prikazano šest od devet nagrađenih dokumentarnih, igranih i eksperimentalnih filmova: „Turizam“ Tonćija Gaćine, “mali čovik… ja ali o’čarano kruženje …” Josipa Pina Ivančića, „Knjiga vjetrova“ Ree Gajić, „Indonezija“ Darije Blažević, „Samo tvrdo“ Dražena Puklavca i „Ispred zastava“ Sanje Bistričić. Ulaz na program kojim će moderirati Marko Zdravković-Kunac je slobodan.

 

mali-covik

Ovogodišnja Revija održana je u Varaždinu od 25. do 27. studenog u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza i Filmsko-kreativnog studija VANIMA. U službenoj konkurenciji prikazano je 20 filmova, a ocjenjivački sud (redatelj Igor Bezinović, direktori fotografije Silvestar Kolbas i Dinka Radonić, fizičar i filmofil Jurica Hižak i animator Božidar Trkulja) nagradio je njih devet. Specijalne diplome dobili su eksperimentalni film „Knjiga vjetrova“ samostalne autorice Ree Gajić, trodijelni film/instalacija “mali čovik… ja ali o’čarano kruženje …” samostalnog autora Josipa Pina Ivančića te dokumentarci „Samo tvrdo“ Dražena Puklavca i „Ispred zastava“ Sanje Bistričić iz udruge Restart. Treća nagrada dodijeljena je igranom filmu „Tajni život vila“ Igora Jelinovića (ADU Zagreb), a druga Tonćiju Gaćini za dokumentarac „Turizam!“ (ADU Zagreb i Kino klub Split). Prve nagrade dobili su igrani filmovi „Indonezija“ Darije Blažević i „Paspin kut 3“ Zorka Sirotića iz Kinokluba Zagreba, te dokumentarac „Rođendan“ Tadije Tadića (ADU Zagreb). Nagradu publike ROGOZ dobio je također „Turizam“ Tonćija Gaćine. Preostale nagrađene filmove Puljani će moći pogledati u drugom dijelu predstavljanja Revije, koji će biti održan u siječnju 2017.

 

knjiga-vjetra

Kao završna godišnja priredba neprofesijskog filmskog stvaralaštva u Hrvatskoj, Revija je nacionalnog karaktera i svake se godine održava u drugom gradu. Jedna je od najstarijih smotri neprofesijskog filma na kojoj se okupljaju autori, teoretičari, predstavnici filmskih organizacija i ostali zaljubljenici u sedmu umjetnost koji sa zanimanjem prate nova stremljenja u različitim žanrovima hrvatske filmske produkcije. U tom kontekstu ona je centralno okupljalište hrvatskog filmskog amaterizma, a uz Pulski filmski festival najstariji je filmski festival na području Hrvatske.

 

turizam

PROGRAM PROJEKCIJE:

 

  1. Tonći Gaćina: Turizam!, dokumentarni, 52′, Akademija dramske umjetnosti, Zagreb, i Kino klub Split, 2016.
  2. piNO i.j.: mali čovik… ja ali o’čarano kruženje …, dokumentarni, 7’33”, samostalni autor, Pula, 2016.
  3. Gea Rajić: Knjiga vjetrova, eksperimentalni, 4’06”, samostalna autorica, Pazin, 2016.
  4. Daria Blažević: Indonezija, igrani, 22’30”, Kinoklub Zagreb, 2015.
  5. Dražen Puklavec: Samo tvrdo, dokumentarni, 9’29”, Udruga Restart, Zagreb, 2016.
  6. Sanja Bistričić: Ispred zastava, dokumentarni, 11’52”, Udruga Restart, Zagreb, 2016.

 

Program Kluba Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Zaklada Kultura nova i Hrvatski audiovizualni centar.

 

Ivana-Nataša Turković, voditeljica Klubodroma PFT-a

 

Kulturistra – predstavljanje Video novinarstva

video-novinarstvo

Prezentacija rezultata radionice „Video novinarstvo – Radionice medijske pismenosti“ udruga Pulska filmska tvornica i Metamedij održana je 7. prosinca u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc. Na početku programa okupljenima su se obratili Maja Iskra iz Metamedije i Marko Zdravković-Kunac iz PFT-a koji su objasnili kako je tekla radionica koju je pohađalo 33 učenika trećeg i četvrtog razreda pulske Gimnazije i Škole za primijenjene umjetnosti i dizajn. Uslijedila je projekcija svih deset video priloga koji su nastali tijekom radionice i koje je komentirao tročlani žiri u sastavu: Boško Picula, filmski kritičar i voditelj emisija o medijskoj pismenosti na HRT-u, Stefani Veljak, novinarka i urednica TV Nove, i Denis Mikolić, direktor TV Nove. Članovi žirija pohvalili su sve radove polaznika i dali upute na koji bi ih se način moglo poboljšati. Sveukupna ocjena je vrlo dobra jer su po riječima članova žirija polaznici obavili svoj posao na vrlo profesionalnoj razini.

 

video-novinarstvo1

Teme priloga su: „Beskućnici“, „Grafiti“, „Kriza medija“, „Društvene mreže“, „Govor mržnje u medijima“, „Mladi i politika“, „Kako odabrati pravi fakultet?“, „Društveno poduzetništvo“, „Neprofitni mediji“ i „Mladi i mediji“. Autori novinarskih tv priloga su: Batista Laura, Boić Lucia, Černela Mihaela, Dobrić Aurora, Ferfoglia Nadia, Floričić Sara, Gazibara Ajla, Hristovski Adrijan, Janković Vanna, Jerković Marin, Kristian Stanković, Kustačić Darin, Kuzmić Korina, Lea Mandić, Magdalena Marković, Muratagić Elma, Načinović Dora, Pavlek Lucija Branka, Petrinčić Dea, Petrinčić Mia, Prodan Karlo, Pušić Marta, Radić Gaia, Radoš Lana, Sardoz Noa, Semolić Anđelo, Sep Leonarda, Stefanović Ines, Stojkovski Rikardo, Šebelja Lara, Trifunac Ella, Volarević Natali, Žufić Andrija.

 

video-novinarstvo2

Polaznicima su potom uručene diplome, a uslijedila je kratka javna diskusija “Od edukacije do produkcije” koju je moderirala Tanja Carić i na kojoj su sudjelovali članovi žirija.

 

Video novinarstvo – Radionice medijske pismenosti“ realizirane su uz podršku Grada Pule, Istarske županije i Hrvatskog audiovizualnog centra.

 

Tekst i fotografije B. VINCEK

Bijele večeri: “Malteški sokol” Hammetta i Hustona

 

U Klub Pulske filmske tvornice ovog se četvrtka, 08. prosinca, vraćaju književno-filmske Bijele večeri s Borisom Vincekom, a na programu koji će početi u 20 sati  je „Malteški sokol“ Dashiella Hammetta i Johna Hustona. Ulaz na je slobodan!

 

poster-maltese-falcon-the-1941_02

Malteški sokol najpoznatiji je detektivski roman Dashiella Hammetta i izvorno je objavljen u epizodama u časopisu Black Mask 1929. godine. Glavni lik romana je detektiv Sam Spade, okosnica za sve sljedeće detektive u tvrdo-kuhanim krimićima, žanra kojeg je Hammett proslavio. Primjerice, bez Spadea, Raymond Chandler ne bi nikada uspio stvoriti detektiva Philipa Marlowea. Spade kombinira nekoliko značajki dotadašnjih detektiva, a prvenstveno hladnoću i ravnodušnost, nedostatak sentimentalnosti, izuzetnu pažnju za detalje, upornost, odlučnost u ostvarenju svoje vizije pravde i, ponekad, nemilosrdnost. Priča prati privatnog detektiva i njegova posla s tri beskrupulozna i ekscentrična kriminalca, i jednom prekrasnom lažljivicom, koji pokušavaju doći do neprocjenjivog kipa sokola.

 

Iako je Hammett neko vrijeme radio kao privatni detektiv za detektivsku agenciju Pinkerton u San Franciscu, lik Sama Spadea nema poveznica sa stvarnim likovima. „Spade nije ničija kopija. On je lik iz snova – ono što većina privatnih detektiva s kojima sam radio zapravo želi biti i čemu se u svojim najodvažnijim trenucima uspiju približiti“, kazao je svojevremeno Hammett. Za razliku od Chandlerovog pristupa u kojem je pripovjedač sam detektiv, Hammett je svoju priču ispričao u trećem licu bez opisa unutarnjih misli i osjećaja likova.

 

001-the-maltese-falcon

S Johnom Hustonom već smo se družili tijekom Bijelih večeri kada smo gledali njegovu adaptaciju Joyceove novele „Mrtvi“, što mu je bio zadnji film, dok se s Malteškim sokolom (1941.) vraćamo na početak njegove redateljske karijere budući da mu je to bio prvi film. Humphrey Bogart glumi Sama Spade, kojemu je Mary Astor klijentica i ujedno femme fatale filma. Bogart nije bio prvi izbor za ulogu, no George Raft kome je ona isprva ponuđena odbio je raditi s neiskusnim redateljem. Bogart je u ovom filmu napokon dobio glavnu ulogu i time započeo plodonosnu karijeru s Hustonom (Blago Sierra Madre (1948.), Key Largo (1948.), Afrička kraljica (1951.) i Nadmudri đavola (1953.)). Tijekom priprema za Malteškog sokola debitant Huston planirano je svaku sekundu filma i to do najsitnijeg detalja. Gotovo da i nema retka dijaloga iz njegovog scenarija koji nije završio u filmu, a osim nekih vanjskih noćnih snimaka, Huston je cijeli film uspio snimiti po redoslijedu priče što je uvelike pomoglo glumcima.

 

Bijele večeri program je Kluba PFT-a kojeg vodi novinar Boris Vincek i koji iz mjeseca u mjesec dovodi ekranizacije popularnih (i manje poznatih) romana i kratkih priča. Strukturiran je poput kluba čitatelja, a projekcijama prethodi kratak uvod u film i roman, dok je nakon gledanja na rasporedu diskusija s publikom. Koncept Bijelih večeri pretpostavlja da je ona unaprijed pročitala knjigu kako bi diskusija o adaptaciji i prijelazu priče sa stranice na ekran bila zanimljivija i potpunija.

 

Klub Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Zaklada Kultura nova i Hrvatski audiovizualni centar.

 

malteski-sokol

OSNOVNE INFORMACIJE:

 

Knjiga:

Dashiell Hammett: Malteški sokol (Šareni dućan, 2003., 238 str.) – dostupna u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula u pet (5) primjeraka

 

Film:

John Huston: The Maltese Falcon (1941.), 101′, SAD

Glavne uloge: Humphrey Bogart, Mary Astor, Gladys George, Peter Lorre i Sydney Greenstreet

 

Boris Vincek, voditelj Bijelih večeri