Pulska filmska tvornica

U Klubu Pulske filmske tvornice predstavit će ovaj četvrtak, 27. travnja s početkom u 20 sati filmske autore, pedagoge, producente i mentore drugog modula 18. Škole filma: Sunčicu Fradelić i Vedrana Šuvara.

Autorska večer sjajan je uvod u drugi modul 18. Škole filma koji će se održati od 28. do 30. travnja. Zainteresirani se mogu upoznati s mentorima s kojim će odabrani polaznici  ideju, log line, sinopsis, scenariji i redateljski koncept ovisno o prirodi projekta, a nakon toga slijedi izrada produkcijskog plana.

Filmski entuzijasti i autori bez obzira na prvi modul 18. Škole filma još se mogu prijaviti na drugi modul putem prijavnice koja se nalazi ovdje do četvrtka, 27. travnja do 23 sata.

Sunčica Fradelić magistrica je umjetnosti a bila je i dugogodišnja suradnica UMAS-a u Splitu te predsjednica Kino kluba Split.  Bila je glavna suradnica Beli Tarru na pokretanju i razvoju film.factory programa u Sarajevu te je radila na brojnim amaterskim i profesionalnim produkcijama, koprodukcijama i projektima, radionicama i edukativnim programima.

Vedran Šuvar snimanjem filmova bavi se od 2001. godine. Uz autorski rad u Kinoklubu Zagreb od 2004. do 2006. obavlja i funkciju tehničkog tajnika, a u godinama koje slijede preuzima i mjesto direktora produkcije, potom člana izvršnog odbora, dopredsjednika, da bi od 2012. do 2018. bio i predsjednik Kinoluba Zagreb. Autor je Manifesta amaterskog filma, a osim kao producent, djeluje i kao scenarist, snimatelj, montažer i redatelj.

Razgovor s gostima o njihovom filmskom stvaralaštvu, pogledanim filmovima, oblicima i mogućnostima filmske edukacije te o njihovom djelovanju unutar Kinokluba Split i Kinokluba Zagreb voditi će filmska autorica i producentica Sanda Letonja-Marjanović.

Program

Prikazat će se odabir kratkometražnih filmova od kojih je većina nastala u sklopu dva izdanja radionice ‘Svi su nam gradovi jednaki’ održanih u Beogradu 2018. i Splitu 2021. godine. Riječ o rezidencijalnom tipu radionica gdje su skupine autora boravile u gradu domaćina te proizvodile vlastite filmove.

Siniša Dugonjić: Red in a City, 5 min

Vedran Šuvar: Prijelaz, 10 min

Sunčica Ana Veldić: Stanari, 7 min

Sunčica Fradelić: Fragmenti, 5 min

Iva Gavrilović: Ovčice, 5 min

Marija Kovačina: Dogs, moon river and Baudelaire, 4 min

Miro Manojlović: Charlie, volim te, 5 min

Tomislav Šoban: Kako je Iva otišla 16. rujna 2016., 17 min

__

Program Kluba Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Grad Pula, Hrvatski audiovizualni centar i Zaklada Kultura nova.

__

Partneri 18. Škole filma su MedVid produkcija i Hrvatski filmski savez.

__

18. Škola filma Pulske filmske tvornice organizirana je uz financijsku pomoć Grada Pule, Hrvatskog audiovizualnog centra te Zaklade Kultura nova.

Pulska filmska tvornica poziva sve zainteresirane da se prijave na drugi modul 18. Škole filma koji je namijenjen svim filmskim entuzijastima koji žele profesionalno realizirati svoj film. Polaznici će pod vodstvom iskusnih filmskih autora i pedagoga Sunčice Fradelić i Vedrana Šuvara razviti ideju, log line, sinopsis, scenariji i redateljski koncept ovisno o prirodi projekta Nakon toga slijedi izrada produkcijskog plana i predprodukcija.

Polaznici koji su završili drugi modul 18. Škole filma u trećem modulu kreću u produkciju svog filma uz pomoć ekipe iskusnih snimatelja, montažera i drugih filmskih stručnjaka. Planirana premijera filmova je u lipnju 2023.

Prvi modul bio je pripremna faza 18. Škole filma, a održao se kao četverodnevni maraton izrade kratkog filma Production in unutar koje su polaznici stekli praktično iskustvo o stvaranja filma te realizirali sedam kratkometražnih igranih, hibridnih i eksperimentalnih filmova – od scenarija do premijere.

Drugi modul počinje u četvrtak, 27. travnja 2023. u 18 sati, a traje do 1. svibnja. Polaznici s mentorima rade u jutarnjem ili u poslijepodnevnom terminu, s obzirom na druge obveze i slobodno vrijeme.

Filmski autori mogu se prijaviti na drugi modul 18. Škole filma putem prijavnice koja se nalazi ovdje, a upisi traju do srijede, 26. travnja do 23 sata.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti putem maila pulskafilmskatvornica@gmail.com ili mobitelom 095 55 818 53.

Biografije voditelja drugog dijela 18. Škole filma

Sunčica Fradelić formalno je obrazovanje završila 2006. zvanjem Magistrice umjetnosti, UMAS, Split, odsjek Slikarstvo. Bavi se razvojem kluba od 2008., a od 2011. do 2023. obnašala je dužnost predsjednice. Od 2006 – 2011 vanjska je suradnica na UMAS-u u zvanju asistenta na odjelu za Film i video na više kolegija (Kratki film i video, Novi mediji, Performans…) Od 2011 – 2016 je glavna suradnica Bele Tarra na pokretanju i razvoju film.factory programa u Sarajevu, na kojem je radila kao programska koordinatorica za DLA i MA stupnjeve, te bila voditeljica film.factory ureda. Pohađala je doktorski program film.factory-a i surađivala sa svjetskim redateljima, glumcima, producentima, kritičarima i stručnjacima. Radila je na brojnim amaterskim i profesionalnim produkcijama, koprodukcijama i projektima, radionicama i edukativnim programima. Obavljala je poslove supervizorice produkcije, producentice, izvršne producentice, te radila kao  urednica, mentorica i kustosica, članica žirija… Kao autorica od 2004. predstavljala se na izložbama i festivalima u zemlji i inozemstvu. Od srpnja 2017. do veljače 2021. obnašala je funkciju zamjenice predsjednice Platforme Doma mladih. Od početka 2021. do kraja 2022. dopredsjednica je Hrvatskog filmskog saveza, a zatim i v.d. predsjednice do ožujka 2023.

Vedran Šuvar snimanjem filmova bavi se od 2001. godine. Prva filmska ostvarenja snima u vlastitoj produkciji, a od 2003. u produkciji Kinokluba Zagreb, gdje uz autorski rad od 2004. do 2006. obavlja i funkciju tehničkog tajnika, a u godinama koje slijede preuzima i mjesto direktora produkcije, potom člana izvršnog odbora, dopredsjednika, da bi od 2012. do 2018. bio i predsjednik KKZ-a. Godine 2006. upisuje studij na Odsjeku produkcije na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti.

Producirao je više od stotinu filmova, od kojih su dvadeset i jednom odobrene subvencije HAVC-a. Specijalizirao se za kratkometražnu produkciju svih filmskih rodova. Autor je Manifesta amaterskog filma. Osim kao producent, djeluje i kao scenarist, snimatelj, montažer i redatelj. Sa svojim autorskim filmovima i filmovima koje je producirao sudjelovao je na brojnim domaćim i inozemnim filmskim festivalima i revijama.

__

Partneri 18. Škole filma su MedVid produkcija i Hrvatski filmski savez.

__

18. Škola filma Pulske filmske tvornice organizirana je uz financijsku pomoć Grada Pule, Hrvatskog audiovizualnog centra te Zaklade Kultura nova.

Ovoga četvrtka, 13. travnja s početkom u 20 sati u Klubu Pulske filmske tvornice besplatna je projekcija dugometražnog prvijenca Françoisa Truffauta, inicijalnog dijela francuskog novog vala 400 udaraca o 12-godišnjem dječaku koji utočište od obiteljske i društvene represije nalazi u sitnim krađama i kinodvorani.

Izvorno namjeravajući snimiti kratki film, Truffaut se nakon temeljite analize vlastita života ipak odlučio za dugometražno djelo, film posvećujući svom u studenom 1958. godine preminulom prijatelju i intelektualnom ‘guru´ novog vala Andreu Bazinu. Ostvarenje u kreiranju kojeg se Truffaut dijelom nadahnuo i kultnom dramom Nula iz vladanja Jeana Vigoa inicijalno je djelo francuskog novog vala, film čiji je mladi, buntovni i nekonformistički protagonist bio u savršenom suglasju s dominantnim raspoloženjem onodobne publike, što je rezultiralo velikim komercijalnim uspjehom. Kritika je, pak, bila istinski impresionirana ne samo nekonvencionalnom naracijom i podjednako neuobičajenom završnicom, nego i nimalo sentimentalnim prikazom života protagonista adolescenta i predočavanjem zbivanja praktički isključivo kroz njegov lik, fokusiranjem na njegov ambivalentan odnos s majkom, narativnom i vizualnom ekonomičnošću, efektnim kontrastom društvene represije u interijerima sa slobodom i vitalitetom na otvorenim prostorima, te suptilnim oblikovanjem protagonistove svijesti o vlastitom identitetu koji se definira i kroz odnose s obitelji, osobito majkom, kao i s društvom.

Prije projekcije film će najaviti, a poslije projekcije će s publikom film analizirati filmska autorica i djelatnica Sanda Letonja-Marjanović.

__

Pariz tijekom druge polovine 50-ih godina prošlog stoljeća. Pučkoškolac Antoine Doinel dječak je koji se i kod kuće i u školi suočava s brojnim nevoljama. Dok kod kuće nailazi na nerazumijevanje majke Gilberte i očuha Juliena, koji su često odsutni, Antoine u školi mora podnositi budnu pasku strogog učitelja francuskog jezika zvanog ´Listić´, koji dječaka smatra propalicom, osobito nakon što ga uhvati u plagiranju Balzacove proze. Budući da roditelji često nisu pored njega, Antoine utjehu pronalazi u intenzivnom maštanju o nekoj ljepšoj svakodnevici, a nerijetko se upušta i u sitne prijestupe i nestašluke. Kad nakon niza takvih nepodopština s najboljim prijateljem Renéom Bigeyjem iz očuhove radne sobe ukrade pisaći stroj, želeći njegovom prodajom zaraditi nešto novca za bijeg od kuće, Antoine će dospjeti u policijsku postaju. No neće znati da je to tek početak njegova sukoba sa zakonom i da će ubrzo, nakon noći provedene u zatvorskoj ćeliji s prostitutkama i lopovima, završiti u domu za maloljetne delinkvente.

__

François Truffaut francuski je redatelj, scenarist, producent, kritičar rođen 1932. u Parizu. Uz Jean-Luc Godarda i Claude Chabrola, glavni predstavnik francuskog novog vala.

Već sa 16 godina osniva i vodi filmski klub imenom Cercle cinémanie, a tri godine kasnije počinje raditi kao suradnik u časopisu Cahiers du cinéma zahvaljujući tadašnjem filmskom kritičaru i teoretičaru Andréu Bazinu. Prvi film, kratkometražni Un visite snima 1955. godine, no njime nije bio nimalo zadovoljan, te snima idući, također kratkometražni. Slijedi dugometražni igrani film 400 udaraca (Les quatre cents coups, 1959) koji mu je donio nagradu za režiju na filmskom festivalu u Cannesu i privukao pozornost na njegovo buduće stvaralaštvo. Glavni junak filma, Antoine Doinel, Truffautov je alter-ego čije odrastanje pratimo u segmentu Antoine et Colete omnibusa Ljubav u dvadesetoj (L’amour ŕ vingt ans, 1962) te filmovima Ukradeni poljupci (Les baisers volés, 1968), Zajednički stol i postelja (Domicile conjugal, 1970) i Ljubav u bijegu (L’ amour en fuite, 1979). U filmovima Jules i Jim (Jules et Jim, 1962), Dvije Engleskinje i kontinent (Les deux anglaises et le continent, 1971), Susjedova žena (La femme d’ŕ côté, 1981) i Posljednji metro (Le dernier métro, 1980) koji je osvojio francusku nagradu César za najbolji film, režiju i adaptirani scenarij; protagonisti su pojedinci koje se obračunavaju s ljubavi i njenim (ne)sretnim aspektima. Od česte ljubavne tematike odmaknuo se u filmovima Pucajte na pijanista (Tirez sur le pianiste, 1960), Nevjesta je nosila crninu (La mariée était en noir 1968), Živahno nedjeljom (Vivement dimanche!, 1983) okušavši se u žanru kriminalističkog filma pritom odajući svojevrsni hommage Alfredu Hitchcocku. Režirao je Fahrenheit 451 (1966), adaptaciju sf romana Raya Bradburya, a za Američku noć (La nuit américane 1973) osvojio je Oskara u kategoriji najboljeg stranog filma 1974.

__

François Truffaut: Četiristo udaraca/Les quatre cents coups

igrani, Francuska, 1959., 99 min

Uloge: Jean-Pierre Leaud (Antoine Doinel), Claire Maurier (Gilberte Doinel, majka), Albert Rémy (Julien Doinel), Guy Decomble (učitelj francuskog)

Scenarij: François Truffaut, Marcel Moussy

Fotografija: Henri Decaë

Montaža: Marie-Josèphe Yoyotte

Glazba: Jean Constantin

__

Program je realiziran unutar projekta Filmskog kluba mladih FeKaeM kojeg financijski podržava Istarska županija te u suradnji s filmskom edukacijskom platformom European Film Factory.

__

Program Kluba Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Grad Pula, Hrvatski audiovizualni centar, Istarska županija i Zaklada Kultura nova.

Ovoga četvrtka, 6. travnja s početkom u 20 sati u Klubu Pulske filmske tvornice besplatna je projekcija remek-djela Federica Fellinija, alegorijskog filma poetike ‘neorealizama duše’ La Strada koji prikazuje odnos između grubog snagatora i prostodušne djevojke dok nomadski izvode cirkusku predstavu.

Zavaravajuće jednostavna poetična bajka, djelo izražene humanističke dimenzije i brojne simbolike označava Fellinijev kraj s neorealizmom – teškom školom koja je dominirala talijanskom kinematografijom nakon Drugog svjetskog rata. Započinje svoj drugi ciklus ‘neoralizma duše’ i takozvanih filmova iskupljenja, u kojima neorealističke elemente ‘malih’ ljudi, siromaštva i zapuštene provincije nadograđuje psihološkim opservacijama što izaziva animozitet kritičara naklonjenih socijalnoj tematici.

Prije projekcije film će najaviti, a poslije projekcije će s publikom film analizirati voditelj Kluba PFT-a Marko Zdravković-Kunac.

__

Grubi Zampano ulični je zabavljač koji Italijom putuje na svom motociklu i publiku zabavlja kao snagator koji trga lance svezane na njegovim prsima. Kad odluči svoju točku proširiti i učiniti je atraktivnijom, Zampano od siromašne samohrane majke s mnogo djece za deset tisuća lira otkupi mladu, dobrodušnu i ne osobito bistru, ali veselu i nepopravljivo optimističnu djevojku Gelsominu. Ona će smjesta dobiti ulogu klauna i najavljivača Zampanovih nastupa, a dok budu putovali od grada do grada, između pristupačne Gelsomine i otresitog Zampana razvit će se neobičan odnos.

Kad nju jednom ozbiljno povrijedi njegova grubost i odbojnost, Gelsomina će pobjeći te naići na zabavljača Mattu, Zampanova konkurenta koji ga često provocira.

__

Federico Fellini talijanski je scenarist i redatelj, rođen 1920. u obitelji iz srednje klase sa četvero djece, a školovao se u katoličkom internatu. Godine 1938. dolazi u Firencu na studij prava, no uskoro se preusmjerava na crtanje karikatura, stripova i novinarski rad. Iduće godine seli u Rim i upisuje fakultet tek da izbjegne služenje vojnog roka, a 1940. počinje pisati gegove i tekstove za film. Za redatelja Roberta Rossellinija tijekom 1945. i 1946. radi kao koscenarist i asistent. Na filmu debitira korežijom filma Svjetlosti varijetea (Luci del varietà, 1950). U to vrijeme javlja se novi filmski trend nazvan neorealizam duše (filmovi poetike neorealizma, ali sa psihološko-moralnom tematikom), čiji je jedan od istaknutijih predstavnika Fellini.

Njegov prvi samostalno režirani film je komedija Bijeli šeik (Lo sceicco blanco, 1952), a film Dangube (I vitelloni, 1953) nagrađen je Srebrnim lavom na filmskom festivalu u Veneciji 1953. godine. Istu nagradu dobio je i iduće godine za film Ulica (La strada, 1954), koji ga potvrđuje kao međunarodno priznata i hvaljena redatelja. Bio je četiri puta nominiran za Oskara u kategoriji najboljeg stranog filma i svaki puta je osvojio nagradu. Radi se o filmovima Ulica (1954), Cabirijine noći (Le notti di Cabiria, 1957), 8½ (1963) i Amarcord (1973). Ostali važniji filmovi su Slatki život (La dolce vita, 1960) koji je osvojio Zlatnu palmu, Cannes 1960, te Giulietta i duhovi (Giulietta degli spiriti, 1965), Satyricon (1969), Rim (Roma, 1972), Grad žena (La città delle donne, 1980), Plovi brod (E la nave va, 1983).

__

Federico Fellini: Cesta / La strada

igrani, Italija, 1954., 108 min

Uloge: Anthony Quinn (Zampanò), Giulietta Masina (Gelsomina), Richard Basehart, Aldo Silvani, Marcella Rovere (udovica), Livia Venturini (časna sestra)

Scenarij: Federico Fellini, Tullio Pinelli, Ennio Flaiano

Fotografija: Otello Martelli

Montaža: Leo Catozzo

Producenti: Dino De Laurentiis, Carlo Ponti

Glazba: Nino Rota

__

Program je realiziran u suradnji s filmskom edukacijskom platformom European Film Factory.

__

Program Kluba Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Grad Pula, Hrvatski audiovizualni centar i Zaklada Kultura nova.