Povodom baletne izvedbe drame Miroslava Krleže o dekadentnoj aristokraciji „Gospoda Glembajevi“ na pulskom otoku Katarina, ovog četvrtka, 28. lipnja, u 21 sat na programu Kluba Pulske filmske tvornice je film „Glembajevi“ koju je 1988. režirao Antun Vrdoljak. Ulaz je besplatan!

Jedanaest godina nakon majčina samoubojstva slikar Leone Glembay vraća se iz inozemstva u obiteljsku kuću u Zagrebu, gdje ga salijeću uspomene iz prošlosti, ponajviše na voljenu majku, na sestru koja je također počinila samoubojstvo, na barunicu Castelli – drugu ženu njegova oca, uglednog bankara Ignjata Glembaya. Jedina osoba koju Leone doista poštuje među članovima svoje porodice jest Beatrice, udovica njegova brata Ivana, sad časna sestra imenom Angelika. Suočen sa svenazočnim licemjerjem i znajući kriminalni način na koji su se Glembayi obogatili, Leone dolazi u sukob s ocem i barunicom.

Jedna od najpoznatijih hrvatskih ekranizacija književnog djela hvaljena je zbog rada s glumcima, promišljena vizualnog dizajna i privlačne fotografije, dojmljive glazbe te evokacije krležijanske dekadencije kapitalističke obitelji. Režija razmjerno vješto razrađuje psihološku napregnutost predloška ritmičnim izmjenama kadrova te izborom planova, a komorna tema i donekle ekspresionistički pristup emocijama omogućavaju funkcionalnu uporabu tipične teatralne glumačke tehnike koja inače često opterećuje hratski film. Vrlo gledani te hvaljeni od kritike, Glembajevi su u medijima predstavljeni kao prvorazredan kulturni događaj te su nakratko približili Krležino stvaralaštvo mlađim naraštajima.

Antun Vrdoljak: Glembajevi, 1988., 120′, Hrvatska

Scenarij: Antun Vrdoljak prema drami Miroslava Krleže

Glavne uloge: Mustafa Nadarević, Ena Begović, Tonko Lonza, Bernarda Oman, Žarko Potočnjak

Glazba: Arsen Dedić

Snimatelj: Vjekoslav Vrdoljak

Montaža: Damir German

Glumica Ena Begović je za ulogu barunice Castelli nagrađena Zlatnom arenom za epizodnu žensku ulogu. Glumica je nagradu odbila, jer je smatrala da se radi o glavnoj ulozi. Film je, također, podijelio kritiku i zbog znatna pomlađivanja lika barunice Castelli, ali ga je publika iznimno dobro prihvatila.

Klub Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Hrvatski audiovizualni centar i Grad Pula.

Ovog četvrtka, 21. lipnja, u 21 sat nastavlja se program Kluba Pulske filmske tvornice sa filmom „Mephisto“ koju je 1981. režirao István Szabó. Riječ je o realističnom prikazu ljudskog karaktera sa svim svojim manama, a u filmu pratimo glumca koji nema svijest i surađuje i poistovjećuje se s Nacističkom strankom te na taj način dobiva bolji posao i društvenu poziciju. Ulaz je slobodan!

Njemačka, uoči dolaska nacista na vlast. Daroviti glumac Hendrik Hofgen živi životom tipičnim za svoje kolege: glumi, provodi se i održava strastvenu vezu s plesačicom Juliette, inače mulatkinjom. Hendrikove ambicije sežu dalje od maloga teatra. Sklon lijevim političkim idejama, nakon dolaska nacista na vlast Hendrik mijenja svoja uvjerenja i, pristajući na kompromise, stječe simpatije među vodećim nacistima, te dolazi ubrzo do velikih prilika u karijeri. Dok njegovu Juliette deportiraju, Hendrik se strelovito uspinje i ostvaruje svoj najveći san – ulogu Mefista u Goetheovu “Faustu”.

Jedan od najcjenjenijih europskih filmova snimljenih 1980-ih  utemeljen je na romanu Klausa Manna te nadahnutim životnom pričom supruga piščeve sestre, glumca G. Gründgensa. Szabóv je film briljantna studija raspada karaktera jednog umjetnika u totalitarnom društvu. Izvrsno napisan i režiran, prožet inteligentnim sučeljavanjem filma i teatra, film plijeni i sjajnim glumačkim ostvarenjima, među kojima se, naravno, ističe ono Klausa Marije Brandauera, kojem je uloga u “Mefistu” vjerojatno životna.

Novo svjetlo na ionako bogati kontekst “Mefista” bacilo je prije nekoliko godina otkriće kako je veliki mađarski redatelj István Szabó u mladosti bio doušnik komunističke tajne policije, prisiljen vlastima denuncirati kolege, što je priči filma, o pojedincu koji zbog karijere robuje totalitarnom režimu, dalo autobiografsko obilježje.

István Szabó: Mephisto, 1981., 144′, Mađarska

Producent: Manfred Durniok

Scenarist: Péter Dobai, Klaus Mann (knjiga),István Szabó

Glavne uloge: Klaus Maria Brandauer, Krystyna Janda, Ildikó Bánsági

Muzuka: Zdenko Tamassy

Kamera: Lajos Koltai

Montaža: Zsuzsa Csokany

Mephisto je nagrađen 1981. Oscarom za najbolji strani film. To je za sada jedini mađarski film koji je dobio Oscara u ovoj kategoriji. Na Filmskom festivalu u Cannesuu 1981., film je nagrađen sa dvije nagrade: za najbolji scenario i FIPRESCI nagradom.

Američkom crnohumornim trilerom redatelja Martina Scorsesea „U sitne sate“ o ludoj newyorškoj noći u životu paranoičnog čovjeka koji se nikako ne uspjeva vratiti kući nastavlja se ovoga četvrtka, 14. lipnja, u 21 sat program Kluba Pulske filmske tvornice. Ulaz je slobodan!

Programer Paul Hackett u kafiću upoznaje izvjesnu Marcy  te dobiva njezin telefonski broj. Nazove ju te dogovara sastanak u njezinom stanu. Upoznaje Marcyinu cimericu, kvazi umjetnicu Kiki, nakon čega iznenada dobiva napadaje loše vibre te se odluči vratiti kući. Tokom noći susreće se s poludjelim vozačima taksija, mrtvim ženama, nespretnim provalnicima, nestabilnim konobaricama, uplašenim izbacivačima i mafijašima. A strah da se neće vratiti kući sve je veći.

Nakon otkazivanja snimanja Posljednjeg isusovog iskušenja Scorsese je opet osjetio da mu se karijera nalazi na kritičnoj točki. Primjetio je da u komercijalnom svijetu osamdesetih visoko stilizirani i osobni filmovi iz sedamdesetih, na kojima su on i drugi izgradili svoje karijere, nisu više uživali isti status, te se odlučio na gotovo potpuno novi pristup svom radu. S filmom U sitne sate vratio se na gotovo “underground” stil snimanja filmova – njegov način da ostane živ.

Martin Scorsese: U sitne sate ( After Hours), crna triler komedija, 1985., 95′, USA

Producenti: Robert F. Colesberry, Griffin Dunne, Amy Robinson

Scenarist: Joseph Minion

Glavne uloge: Griffin Dunne, Rosanna Arquette, Verna Bloom, Linda Fiorentino

Glazba: Howard Shore

Snimatelj: Michael Ballhaus

Montaža: Thelma Schoonmaker

Klub Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Hrvatski audiovizualni centar i Grad Pula.

Pulska filmska tvornica poziva sve zainteresirane da se prijave na radionicu izrade scenarija koja je namjenjena svima koji se žele okušati u prvom koraku literarnog stvaranja i promišljanja filma. Na ovoj besplatnoj intenzivnoj vikend radionici koja počinje ovaj petak, 08. lipnja u 18 sati u Klubu Pulske filmske tvornice deset autora će realizirati scenarij za svoj kratki ili srednjemetražni film pod vodstvom redatelja, snimatelja i pisca Zorka Sirotića te producenta i montažera Marka Zdravkovića-Kunca.

Uvjet sudjelovanja je prisutnost na radionici tijekom svih dana njezina trajanja, a u prijavici koja je dostupna na poveznici http://www.pulskafilmskatvornica.hr/prijave/prijava-na-radionicu-izrade-scenarija/ potrebno je priložiti skiciranu ideju filma i prethodno iskustvo.

Radionicu izrade scenarija financijski podupiru Hrvatski audiovizualni centar i Grad Pula.