Pulska filmska tvornica

Književno-filmske Bijele večeri vraćaju se u Klub Pulske filmske tvornice ovoga četvrtka, 05. siječnja, u 20 sati, a prvi ovogodišnji program bit će posvećen filmskoj adaptaciji romana „Doba nevinosti“ Edith Warthon iz 1920. godine, u režiji Martina Scorsesea (1993.). Ulaz na program je besplatan!

Pulitzerom nagrađeni 12. roman Edith Warthon u svojoj je srži priča koja pokušava pomiriti staro i novo, odnosno vrijeme prije i poslije Prvog svjetskog rata. U centru radnje je skorašnji brak para iz visokog društva, čiju sreću ugrožava dolazak nevjestine rođakinje. Iako roman preispituje pretpostavke i moral njujorškog društva s kraja 19. stoljeća, autorica ne prelazi nikad u otvorenu osudu institucije. „Pronašla sam način da pobjegnem i povratim dječje uspomene na Ameriku koja je davno nestala… bilo mi je sve više i više očito da je svijet u kojem sam odrasla i koji me oblikovao zauvijek uništen 1914.“, kazala je autorica prisjećajući se pisanja ovog romana. Warthon je odrasla u tom „strogom i pristojnom“ njujorškom društvu kojega opisuje i koje je nakon Prvog svjetskog rata prestalo postojati, no kao što kaže kritičarka Millicent Bell „izgleda da Warthon nije zaboravila ništa“. Nevinost iz naslova se ne odnosi samo na osobnu autoričinu nevinost već i na nevinost cijele nacije koja, po riječima kritičara Roberta Martina, u konačnici „nije ispunila svoje mogućnosti.“

Adaptacija Martina Scorsesea iz 1993. godine – s Danielom Day-Lewisom, Michelle Pfeiffer i Winonom Ryder u glavnim ulogama – uglavnom se ističe kao neuobičajeno djelo ovog redatelja poznatog prvenstveno po suvremenim uličnim filmovima poput „Taksiste“ i „Dobrih momaka“. Kritičare je film osvojio izuzetnom glumom te okrutnom, krvavom i dirljivom pričom o strasti i ljubavi. „Ovo je možda moj najnasilniji film“, kazao je Scorsese u jednom intervjuu, što može zvučati paradoksalno prisjetimo li se njegovih filmova koji opisuju asfaltnu džunglu New Yorka. No nasilje poprima različite oblike i nije uvijek očito, a ljudski životi mogu biti uništeni na podmukle i suptilne načine koje je Scorsese prikazao na gotovo antropološki način – s hladnim odmakom koji je u suštinskom kontrastu s toplom kamerom Michaela Ballhausa, predivnim i Oscarom nagrađenim kostimima Gabrielle Pescucci, te detaljno razrađenom scenografijom Dantea Ferettija. Film je dobio pohvale kritičara ali nije uspio privući brojnu publiku, pa je na američkim kino blagajnama zaradio „samo“ 32 milijuna dolara – dva milijuna manje no što je koštala njegova produkcija.

Bijele večeri program je Kluba PFT-a kojeg vodi novinar Boris Vincek i koji iz mjeseca u mjesec dovodi ekranizacije popularnih (i manje poznatih) romana i kratkih priča. Strukturiran je poput kluba čitatelja, a projekcijama prethodi kratak uvod u film i roman, dok je nakon gledanja na rasporedu diskusija s publikom. Koncept Bijelih večeri pretpostavlja da je ona unaprijed pročitala knjigu kako bi diskusija o adaptaciji i prijelazu priče sa stranice na ekran bila zanimljivija i potpunija.

Klub Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Zaklada Kultura nova i Hrvatski audiovizualni centar.

OSNOVNE INFORMACIJE:

Knjiga:

Edith Warthon: Doba nevinosti (Znanje, 1996., 316 str. i Večernji list, 2004., 307 str.) – dostupna u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula u tri (3) primjeraka

Film:

Martin Scorsese: The Age of Innocence (1993.), 139′, SAD

Glavne uloge: Daniel Day-Lewis, Michelle Pfeiffer i Winona Ryder

Boris Vincek, voditelj Bijelih večeri

Književno-filmskim Bijelim večerima s Borisom Vincekom nastavlja se ovoga četvrtka, 05. siječnja, u 20 sati Klubodrom Pulske filmske tvornice, a prvi ovogodišnji program bit će posvećen knjizi i filmu „Doba nevinosti“. Pulitzerom nagrađeni 12 roman Edith Warthon datira iz 1920. i u svojoj srži to je priča koja pokušava pomiriti staro i novo, odnosno vrijeme prije i poslije Prvog svjetskog rata. U centru radnje je skorašnji brak para iz visokog društva, čiju sreću ugrožava dolazak nevjestine rođakinje. Iako roman preispituje pretpostavke i moral njujorškog društva s kraja 19. stoljeća, autorica ne prelazi nikad u otvorenu osudu institucije. Adaptacija Martina Scorsesea iz 1993. godine – s Danielom Day-Lewisom, Michelle Pfeiffer i Winonom Ryder u glavnim ulogama – uglavnom se ističe kao neuobičajeno djelo ovog redatelja poznatog prvenstveno po suvremenim uličnim filmovima poput „Taksiste“ i „Dobrih momaka“. Publiku i kritičare film je osvojio izuzetnom glumom te okrutnom, krvavom i dirljivom pričom o strasti i ljubavi.

Uslijedit će projekcija jednog od najboljih dokumentaraca svih vremena, „Bez sunca“ (Sans Soleil, 1983.) Francuza Chrisa Markera, kojega ćemo pogledati 12. siječnja u 20 sati. Ova meditacija na prirodu ljudskog sjećanja prikazuje nemogućnost prizivanja konteksta i nijansi memorije, te posljedično način na koji to utječe na percepciju osobnih i globalnih povijesti. Ovaj eksperimentalni filmski esej je kompozicija misli, slika i scena uglavnom iz Japana i Gvineje Bisau, te Zelenortske Republike, Islanda, Pariza i San Franciska. Naratorica čita pisma fiktivnog snimatelja i putnika Sandora Krasnog, s time da fikcionalni sadržaj koji proizlazi iz jukstapozicije pripovijedanja i slika nadopunjuje smisao filma. U njemu se istražuje odnos između „razvijenih“ i „nerazvijenih“ društava te se pronicavo komentiraju različite teme – od tehnologije, religije, gerilskog ratovanja i filma, do tuge, vjere i animizma. Naglašena i sporadično virtuozna montaža, zamrznute slike i specijalni efekti ističu dezorijentaciju putnika koji putuje kroz različite kulture, tajne rituale i konfuziju vremena. Moderatorica će biti Ivana-Nataša Turković.

Drugi dio projekcije nagrađenih filmova s 48. revije hrvatskog filmskog stvaralaštva je zakazan za 19. siječanj kada će s početkom u 20 sati biti predstavljeni prvonagrađeni filmovi – dokumentarac „Rođendan“ Tadije Tadića (2016., ADU Zagreb) i igrani „Paspin kut 3“ Zorka Sirotića (2016., Kinoklub Zagreb). U prvom pratimo glavnog protagonista Rudu koji je odlučio slijediti svoj san i otvoriti boksačku dvoranu, dok se u drugome slavni filmski amater Maksimilijan Paspa vraća među žive kako bi sudjelovao u stvaranju filma o svom životu i smrti. Pogledat ćemo i trećeplasirani „Tajni život vila“ Igora Jelinovića (2016., ADU Zagreb) te trodijelni film/instalaciju “mali čovik… ja ali o’čarano kruženje …” (2016.) samostalnog autora i konceptualnog umjetnika Josipa Pina Ivančića koji je dobio Specijalnu diplomu. Programom će moderirati Marko Zdravković-Kunac.

Posljednja projekcija u mjesecu bit će održana 26. siječnja u 20 sati kada ćemo pogledati nezavisnu dramu Pana Nalina „Samsara“ iz 2001. nastalu u koprodukciji Indije, Italije, Francuske i Njemačke. U svom redateljskom debiju Nalin prati traganje budističkog redovnika za Prosvjetljenjem, a radnja podsjeća na priču o mudracu Vishvamitri i apsari Menaki. Tashi je nadareni mladi redovnik koji je upravo priveo kraju tri godine samotne meditacije u planinama. Nakon oporavka u samostanu vraća se uobičajenom rigoroznom redovničkom životu. Iako ga se veoma poštuje zbog stjecanja duboke razine prosvjetljenja, Tashi je iznenađen otkrićem o nenadanom buđenju vlastite seksualnosti. Film pruža senzualni i elegantni osvrt na seks i duhovnost, a prvi je koji je ikada kompletno snimljen u veličanstvenim krajolicima Ladakha, na sjeveru Indije među vrhovima Himalaje. Moderatorica će biti Ivana-Nataša Turković.

Svi programi su besplatni!

Klub Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Zaklada Kultura nova i Hrvatski audiovizualni centar.

Ivana-Nataša Turković, voditeljica Klubodroma PFT-a

Simpatični animirani omnibus „Post-božićne priče“pogledali smo premijerno na predstavljanju 6. Škole animiranog filma (ŠAF) na kojoj je sedam polaznika uspješno savladalo osnovne animacijske tehnike. Omnibus je realiziran animacijom kolaža, plastelina i crteža, a sastoji se od sedam kratkih autorskih priča polaznika koje obrađuju Božić na bizarni način kombinacijom različitih žanrova – fantastike, trilera i horrora. Uz to, svaki od njih ima upečatljivu poantu koja daje za razmišljanje…

Polaznici, odnosno djeca iz viših razreda osnovnih škola, sami su napravili knjigu snimanja, odabirali tehnike izvedbe za pojedine scene i sinkronizirali. To su Karla Penić, Ian Petrović, Luka Ivančević, Petra Semolić, Filip Maršić, te Marco i Tedi Veličković. Za snimanje je bio zadužen Vanja Ujčić, a u cilju stjecanja znanja priključili su se još Lara Šebelja, Aurora Dobrić i Anđelo Semolić, učenici trećeg razreda Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula, koji bi se voljeli profesionalno baviti animacijom.

U prepunom Klubu pogledali smo potom i fantastični animirani film o avanturama bake i unuka „Lažna stvarnost“ s 5. ŠAF-a te „U raljama života“ s 4. ŠAF-a, koji je na 53. reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva djece dobio treću nagradu.

Školu animiranog filma financijski je podržao Hrvatski audiovizualni centar.

Ivana-Nataša Turković, odnosi s javnošću PFT-a