Pulska filmska tvornica

Prezentacija rezultata radionice „Video novinarstvo – Radionice medijske pismenosti“ udruga Pulska filmska tvornica i Metamedij održana je 7. prosinca u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc. Na početku programa okupljenima su se obratili Maja Iskra iz Metamedije i Marko Zdravković-Kunac iz PFT-a koji su objasnili kako je tekla radionica koju je pohađalo 33 učenika trećeg i četvrtog razreda pulske Gimnazije i Škole za primijenjene umjetnosti i dizajn. Uslijedila je projekcija svih deset video priloga koji su nastali tijekom radionice i koje je komentirao tročlani žiri u sastavu: Boško Picula, filmski kritičar i voditelj emisija o medijskoj pismenosti na HRT-u, Stefani Veljak, novinarka i urednica TV Nove, i Denis Mikolić, direktor TV Nove. Članovi žirija pohvalili su sve radove polaznika i dali upute na koji bi ih se način moglo poboljšati. Sveukupna ocjena je vrlo dobra jer su po riječima članova žirija polaznici obavili svoj posao na vrlo profesionalnoj razini.

Teme priloga su: „Beskućnici“, „Grafiti“, „Kriza medija“, „Društvene mreže“, „Govor mržnje u medijima“, „Mladi i politika“, „Kako odabrati pravi fakultet?“, „Društveno poduzetništvo“, „Neprofitni mediji“ i „Mladi i mediji“. Autori novinarskih tv priloga su: Batista Laura, Boić Lucia, Černela Mihaela, Dobrić Aurora, Ferfoglia Nadia, Floričić Sara, Gazibara Ajla, Hristovski Adrijan, Janković Vanna, Jerković Marin, Kristian Stanković, Kustačić Darin, Kuzmić Korina, Lea Mandić, Magdalena Marković, Muratagić Elma, Načinović Dora, Pavlek Lucija Branka, Petrinčić Dea, Petrinčić Mia, Prodan Karlo, Pušić Marta, Radić Gaia, Radoš Lana, Sardoz Noa, Semolić Anđelo, Sep Leonarda, Stefanović Ines, Stojkovski Rikardo, Šebelja Lara, Trifunac Ella, Volarević Natali, Žufić Andrija.

Polaznicima su potom uručene diplome, a uslijedila je kratka javna diskusija “Od edukacije do produkcije” koju je moderirala Tanja Carić i na kojoj su sudjelovali članovi žirija.

Video novinarstvo – Radionice medijske pismenosti“ realizirane su uz podršku Grada Pule, Istarske županije i Hrvatskog audiovizualnog centra.

Tekst i fotografije B. VINCEK

U Klub Pulske filmske tvornice ovog se četvrtka, 08. prosinca, vraćaju književno-filmske Bijele večeri s Borisom Vincekom, a na programu koji će početi u 20 sati  je „Malteški sokol“ Dashiella Hammetta i Johna Hustona. Ulaz na je slobodan!

Malteški sokol najpoznatiji je detektivski roman Dashiella Hammetta i izvorno je objavljen u epizodama u časopisu Black Mask 1929. godine. Glavni lik romana je detektiv Sam Spade, okosnica za sve sljedeće detektive u tvrdo-kuhanim krimićima, žanra kojeg je Hammett proslavio. Primjerice, bez Spadea, Raymond Chandler ne bi nikada uspio stvoriti detektiva Philipa Marlowea. Spade kombinira nekoliko značajki dotadašnjih detektiva, a prvenstveno hladnoću i ravnodušnost, nedostatak sentimentalnosti, izuzetnu pažnju za detalje, upornost, odlučnost u ostvarenju svoje vizije pravde i, ponekad, nemilosrdnost. Priča prati privatnog detektiva i njegova posla s tri beskrupulozna i ekscentrična kriminalca, i jednom prekrasnom lažljivicom, koji pokušavaju doći do neprocjenjivog kipa sokola.

Iako je Hammett neko vrijeme radio kao privatni detektiv za detektivsku agenciju Pinkerton u San Franciscu, lik Sama Spadea nema poveznica sa stvarnim likovima. „Spade nije ničija kopija. On je lik iz snova – ono što većina privatnih detektiva s kojima sam radio zapravo želi biti i čemu se u svojim najodvažnijim trenucima uspiju približiti“, kazao je svojevremeno Hammett. Za razliku od Chandlerovog pristupa u kojem je pripovjedač sam detektiv, Hammett je svoju priču ispričao u trećem licu bez opisa unutarnjih misli i osjećaja likova.

S Johnom Hustonom već smo se družili tijekom Bijelih večeri kada smo gledali njegovu adaptaciju Joyceove novele „Mrtvi“, što mu je bio zadnji film, dok se s Malteškim sokolom (1941.) vraćamo na početak njegove redateljske karijere budući da mu je to bio prvi film. Humphrey Bogart glumi Sama Spade, kojemu je Mary Astor klijentica i ujedno femme fatale filma. Bogart nije bio prvi izbor za ulogu, no George Raft kome je ona isprva ponuđena odbio je raditi s neiskusnim redateljem. Bogart je u ovom filmu napokon dobio glavnu ulogu i time započeo plodonosnu karijeru s Hustonom (Blago Sierra Madre (1948.), Key Largo (1948.), Afrička kraljica (1951.) i Nadmudri đavola (1953.)). Tijekom priprema za Malteškog sokola debitant Huston planirano je svaku sekundu filma i to do najsitnijeg detalja. Gotovo da i nema retka dijaloga iz njegovog scenarija koji nije završio u filmu, a osim nekih vanjskih noćnih snimaka, Huston je cijeli film uspio snimiti po redoslijedu priče što je uvelike pomoglo glumcima.

Bijele večeri program je Kluba PFT-a kojeg vodi novinar Boris Vincek i koji iz mjeseca u mjesec dovodi ekranizacije popularnih (i manje poznatih) romana i kratkih priča. Strukturiran je poput kluba čitatelja, a projekcijama prethodi kratak uvod u film i roman, dok je nakon gledanja na rasporedu diskusija s publikom. Koncept Bijelih večeri pretpostavlja da je ona unaprijed pročitala knjigu kako bi diskusija o adaptaciji i prijelazu priče sa stranice na ekran bila zanimljivija i potpunija.

Klub Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Zaklada Kultura nova i Hrvatski audiovizualni centar.

OSNOVNE INFORMACIJE:

Knjiga:

Dashiell Hammett: Malteški sokol (Šareni dućan, 2003., 238 str.) – dostupna u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula u pet (5) primjeraka

Film:

John Huston: The Maltese Falcon (1941.), 101′, SAD

Glavne uloge: Humphrey Bogart, Mary Astor, Gladys George, Peter Lorre i Sydney Greenstreet

Boris Vincek, voditelj Bijelih večeri